Uvod

Područje općine Tešanj, kao i njena šira okolina, sjeverna Bosna, ima izuzetno bogatu prošlost doseljavanja i življenja. Tragove svog kretanja i zadržavanja na ovome prostoru ostavili su još paleolitski lovci i sakupljači, iz roda homo, čak i dosta prije dolaska Homo sapijensa, naših direktnih predaka u Evropu. Od tih vremena pa sve do danas, kontinuitet ljudskog života gotovo da nije prekidan na općini Tešanj na raznim lokacijama pogodnim za život. Tokom pliocena i prelaza u pleistocen Dardaneli i Bosfor bili su suhozemna prevlaka između Mediterana i Crnog mora, koje je u to vrijeme bilo veliko slatkovodno jezero. Migracija magafaune, kojoj je više odgovarala hladnija klima, mogla je neometano da se odvija tim putem – od Bliskog istoka, odnosno Male Azije ka Europi. Logična posljedica tih kretanja je i potraga pripadnika roda Homo za krupnom lovinom kao glavnim izvorom bogatim proteinima. Širenje ove kulture u Europi teklo je i preko jugoistočne Europe naseljavanjem i migracijama pripadnika roda Homo, tako da je ova kultura postepeno došla i do sjeverne Bosne.

Najstariji tragovi boravka pripadnika roda Homo na teritoriji sjeverne Bosne sežu sve do paleolita (starijeg kamenog doba). Bilo je to vrijeme geološke epohe pleistocena u kome je klima sjeverne Bosne oscilirala od hladnih do toplijih perioda. Na osnovu geoloških, palinoloških i paleontoloških ispitivanja, dosta je dobro rekonstruiran tadašnji prirodni ambijent ovih krajeva. Sjevernu Bosnu, a samim tim i teritorij općine Tešanj, činila je vlažna tundra sa rijetkim, kržljavim drvećem, grmljem i niskim rastinjem, kojom su se kretala krda životinja poput divljih goveda, jelena i mamuta. Iako su prostor sjeverne Bosne činile tundre, (prostor danas identificiran pronađenom praškastom ilovačom) dalje na sjever, preko rijeke Save one prelazile u stepe (prostor koji je danas identificiran pronađenim praporom), a južnije u gušće šume.

Peripanonsko područje praškaste ilovače bio je naseljeno u relativno zbijenom vremenu – od Wurma I do početka Wurma III stradijala (marinskog izotopskog stadijuma 3, MIS 3) – što daje mogućnost da je znatno pogoršanje klimatskih uslova ipak bilo razlog napuštanja ovih krajeva prije završetka pleistocena. U paleoklimatskom pogledu, pojava praškaste ilovače je utoliko zanimljiva, što ona upućuje na nešto vlažnija područja za vrijeme ledenih doba. Lokacija Markovac kod Dervente je bila naseljena na kraju prvog wurmskog stadijala, u vrijeme otapanja leda. Okolinu Markovca činila je vlažna tundra sa niskim hladnodobnim drvećem kao što su breza, joha i vrba, te sa mahovinom i divljom travom u većini . Pogodni uslovi za biljke i životinje pružile su bolja lovišta nego suhlji predjeli i siromašnije praporne stepe centralnog panonskog područja. Drugi bitan faktor u naseljavanju ovog prostora su i bogata nalazišta sirovine za proizvodnju alata i oružja – tvrdog kamena u koritima rijeka. Novija istraživanja su pokazala da se elementi kontinuiteta i homogenosti fenomena materijalne kulture češće nalaze kod zajednica koje su smještene u izoliranijim prostorima ili prostorima koji se ponovo naseljavaju, odnosno rekoloniziraju . Na osnovu do sad raspoloživih podataka i analiza, može se zaključiti da je područje sjeverne Bosne bilo intenzivno naseljavano i naseljen prostor tokom pleistocena. Nakon dolaska u paleolitu Homo sapijensi su ostali na prostoru sjeverne Bosne pa i Tešnja kroz čitavu dalju prahistoriju i historiju sve do danas.

 

Karta arheoloških nalazišta

Glavni izvor za izradu kartu bio Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine objavljen 1988. godine. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine (AL BiH) predstavlja sumu enciklopedijskog znanja o arheološkim lokalitetima na području Bosne i Hercegovine. AL BiH je sedmotomno izdanje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine izašlo u Sarajevu 1988. Tri toma su posvećena arheološkim lokalitetima sa tla Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do kraja srednjeg vijeka. Četiri toma su podržana sa pratećim kartama za te lokalitete. U kratkom opisu svi uvršteni lokaliteti navedeni su sa pratećom literaturom. Na izradi AL BiH učestvovali su svi značajni djelatnici na polju arheologije Bosne i Hercegovine. Ostali izvori su razna literatura i podaci korišteni da bi se definisale i ostala nalazišta.

Pregled trenutno prikazuje preko 50 arheoloških nalazišta iz prapovjesti (paleolit, neolit i eneolit), antike (bronzano i željezno doba) i srednjeg vijeka. Za razvoj karte korišten je Google maps tehnologija koja se pokazala kao najbolje rješenje za prezentaciju i prikaz.

 

 

Zaštita i prezentacija arheoloških nalazišta

Općina Tešanj se može ubrojati u općine bogate arheološkim nasljeđem iz raznih historijskih i prahistorijskih doba. Očuvanje arheološkog kulturnog naslijeđa do sada je bilo na niskom i neprihvatljivom novou. Pomak u oblasti arheologije, zaštite i očuvanja kulturnog nasljeđa, načinjen je na novou BiH još 2008. godine. U oktobru 2008., Bosna i Hercegovina je postala potpisnica Europske konvencije o zaštiti arheološkog naslijeđa (Sporazum Valletta), iako joj je još ostalo da istu ratificira, a u akademskoj 2008-09. godini, Bosna i Hercegovina je otvorila svoj prvi namjenski Odsjek za arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od tada, Bosna i Hercegovina je ratificirala Sporazum Valletta (u oktobru 2010.), a prve generacije arheologa su počele izlaziti na tržište rada iz Sarajeva i Mostara (stariji od odsjeka u Sarajevu, počeo sa radom 2004-05.). Osnivanjem Muzeja u Tešnju osigurani su uslovi za zaštitu kulturno-historijske baštine, kao i za očuvanje kulturnih i tradicijskih vrijednosti tešanjskog kraja i njihovu prezentaciju ali i turističku ponudu. Cilj ove studije je da pomogne u definiciji problema i da pokaže put unapređenje u ovom području.

Naša misija je sakupljanje, čuvanje, zaštita i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara općine Tešanj, njihovu stručnu i naučnu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, dokumentacije, muzejskih nalazišta, njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti putem stalnih i povremenih izložbi, te objavljivanje spoznaja o projektnoj građi i dokumentaciji putem stručnih, naučnih i drugih glasila.

Godine 2019. izrađena je i studija zaštite i prezentacijskog potencijala arheoloških nalazišta općine Tešanj koja je preduslov za čuvanje, stvaranje i komuniciranje arheološkog kulturnog naslijeđa u široj i užoj zajednici. Čuvanje, stvaranje i komuniciranje arheološkog kulturnog naslijeđa u široj i užoj zajednici na inventivan i kreativan način, očuvanja i razvitka kulturnog i nacionalnog identiteta, razvoj profesije i poboljšanje struke, razmjene znanja i međusobne saradnje, podizanje obrazovne razine zajednice, čuvanje i širenje posebnih vještina u užoj i široj zajednici koja je sagledana kao integralni dio povećanja sposobnosti stanovništva, pridonošenje održivom razvoju u skladu s društvenim i kulturnim potrebama povezivanjem projekta sa ostalim sektorima, poticanje institucionalne i vaninstitucionalne saradnje, te međunarodne saradnje, aktivno sudjelovanje u raspravama, kreirati važan element turističke ponude, budući da je bogatstvo kulturne i prirodne baštine jedan o glavnih razloga dolaska turista na određene destinacije te razviti zajedničke programe i projekte s turističkom zajednicom.

Ovom studijom provedeno je cjelovito i sistematično sagledavanje problematike upravljanja arheološkim naslijeđem općine Tešanj. Rezultati provedene analize i procjene stanja zaštite do sada poznatih arheoloških nalazišta na administrativnom području ukazuju na probleme zaštite arheološkog naslijeđa (istraženost, dokumentacija, pravna zaštita, kartiranje, vrjednovanje, mjere zaštite i dr.) te općenito na stanje sistema zaštite arheološkog naslijeđa u BiH (izostanak i nereguliranost saradnje između muzejskog, konzervatorskog i planerskog sektora, neprepoznavanje arheološkog naslijeđa kao razvojnog resursa, izostanak savremenog upravljanja i dr.). Doprinos rada predstavlja utvrđivanje operativne metode analize i procjene stanja nepokretnog arheološkog naslijeđa koja unapređuje objektivnost i kvalitativnu prosudbu u donošenju odluka (selekcija) o zaštiti i upravljanju.

 

Link za analizu: Studija zaštite i prezentacijskog potencijala arheoloških nalazišta općine Tešanj.pdf

 

Katalog arheoloških nalazišta

U organizaciji muzeja u Tešnju izvršeno je prikupljanje, analiza i obrada podataka o arheološkim nalazištima na općini Tešanj. Podaci su podjeljeni u 3 grupe i to: prostorni i administrativni identifikacijski podaci, osnovni arheološki podaci i opis nalazišta, te podaci o stanju arheoloških nalazišta. Za sada je u katalogu obrađeno 49 arheoloških nalazišta.

 

Link za katalog: Katalog arheoloskih nalazista opcine Tesanj 2019.xlsx

 

Literatura

Zakoni, propisi i pravilnici
Zakon o zaštiti kulturne baštine ZDK
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti baštine ZDK
Prostorni plan općine Tešanj
Strategija razvoja općine Tešanj 2018
Elaborat o osnivanju arheološkog zavoda ZDK
Pravilnik o arheološkim istraživanjima RH
A. Lawler - Discovering the Archaeologists of Bosnia & Herzegovina 2012-14

Deklaracija o zaštiti smještaja povijesnih građevina, mjesta i područja iz Xi'ana (ICOMOS, 2005.)
European Union - Mapping of Cultural Heritage actions in European Union policies, programmes and activities (2017)
Deklaracija o naslijeđu kao pokretaču razvoja iz Pariza (ICOMOS, 2011.)
A Survey of Documentation Standards in the Archaeological and Museum Community (CIDOC, 2006.)
ISO 21127: A Reference Ontology for the Interchange of Cultural Heritage Information

 

Follow Us

Share This

Radno vrijeme

Svakim radnim danom od 07:30 do 15:30

Depandansi

-Stari grad Tešanj u ljetnom periodu/

 (sezoni svakim danom od 10:00 do 19:00) 

-Eminagića konak u ljetnom periodu/sezoni

 (svakim danom osim nedjelje od 10 do 18)

Depandansi u zimskom periodu

Po pozivu svakim danom u periodu od 10:00 do 18:00

Postavka Dizdareva kula

Postavka Eminagića kuća

Postavka Dizdareva kula 2