Jučer, 30.augusta, 2013.godine u 17,00 sati, u prisustvu brojne publike, otvorena je u Eminagića konaku stalna postavka „Obućarska radionica Hajrudina Mulalića“.

U kulturi se često u novije vrijeme upotrebljava nova kovanica-omaž, onda kada se priređivanjem neke izložbe, predstave ili drugog kulturnog sadržaja, želi izraziti poštovanje spram lika i djela uglednog umjetnika. Hajrudin Mulalić, Tešnjak, bio je običan čovjek, ponikao u uglednoj i čestitoj čaršijskoj porodici. Po prirodi svoga posla i nametnutim umjetničkim kriterijima ne bi se mogao svrstati u taj red, svojevrsnu umjetničku kastu, ali po načinu bavljenja svojim prvim zanatom i uljudnim manirima, zaslužio je to svakako. Hajrudin je, po kazivanju njegovih savremenika, bio vrsni cipelar, jedan od rijetkih, pored Miloša Petrovića i Nike Gvere, koji su u teška poslijeratna vremena, pedesetih godina prošlog stoljeća, izrađivali cipele salonke i ženske modne cipele. U životu je pratio nove tokove, pa se otisnuo u druge vode, završio je tapetarski zanat i radio u tvornici namještaja „Ukus“, a potom je niz godina vodio salon namještaja „Hrast“ Čakovec.

Odlaskom u penziju i materijalno situiran, kada je djecu izveo na pravi put, vratio se svom prvom zanatu i „prvoj ljubavi“- obućarstvu. Neobično pedantan, otvorio je u vlastitom domu obućarsku radnju. To nije bila obična radnja kakvu smo navikli viđati; skučena, mračna, po prirodi posla malo neuredna, nego sasvim suprotno, prostrana, svjetla i uredna kao apoteka, prosto odmor za oči. Alatka kojom se Hajrudin poslužio, vraćala se poslije upotrebe podmazana i očišćena na policu. U njoj su bile izuzetno vrijedne šivaće mašine, neke nabavljene poslije onog rata i poslije, sedamdesetih godina u Zagrebu. Radio je više iz hobija i radi druženja sa bivšim radnim kolegama, s kojima nikada nije prekidao kontakte. Koliko je bio generacijski vezan za svoje kolege govori i ostavljeni zapis, među dokumentima, o sedamdeste i jednom umrlom kolegi, koji je vodio sve do časa svoga preseljenja.

U SKLOPU PROJEKTA ADRIAMUSE ODRŽANO JE STUDIJSKO PUTOVANJE

“OKUS MUZEJA”

PUTOVANJE KROZ BOGATSTVA REGIJE EMILIA-ROMAGNA

21. do 28. juni 2013. 

Studijsko putovanje “Okus muzeja” je uspješno realizirano u periodu od 21. do 28. juna 2013. godine u regiji Emila-Romagna,Italija. Putovanje je realizirano u sklopu projekta AdriaMuse (Radni paket 6; Aktivnost 6.2).

Projekat AdriaMuse je odobren u okviru Adriatic IPA programa prekogranične saradnje, čiji je implementator za Bosnu i Hercegovinu Biznis Servis Centar Zeničko-dobojskog kantona, a razvio se iz potrebe za poboljšanjem pristupa kulturno-turističke ponude subjekata iz sektora kulture i turizma u jadranskom području i unapređenju njihove međunarodne konkurentnosti. U projekat je uključeno 11 partnera sa područja Italije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine i ima za cilj stvaranje inovativnih rješenja za javnu upravu, muzeje i za sve one koji su uključeni u pronalaženje odgovora na različita očekivanja  javnosti u pogledu turističkog razvoja muzeja.

 Predstavnici Muzeja Tešanj su uzeli učešće na putovanju i aktivnu ulogu u pripremi i prezentiranju  tradicionalnih bosanskohercegovačkih jela, čime su uspješno prezentirali kulturnu i gastronomsku baštinu BiH.

U sklopu studijskog putovanja posjećeni su kulturni muzeji i gastronomski centri u regiji Emila-Romagna, Italija.   

Studijsko putovanje je ocijenjeno kao veomo uspješno, edukativno i zanimljivo i otvorilo je nove ideje za razvoj kulture, te postavilo temelje za buduću saradnju između muzeja.

Kroz AdriaMuse projekat je uspješno promovisan turistitički razvoj muzeja i kulturne baštine  jadranskog područja.

GALERIJA SLIKA

Asocijacija mladih SDA Tešanj i JU Muzej Tešanj organizovali su čišćenje nekropole sa stećcima u nedjelju, 9. juna 2013. Nekropola se nalazi na lokalitetu Groblje (Staro Kraševo), uzvišenju između rijeka Usore i Tešanjke. Danas lokalitet pripada MZ Tešanjka. Šefik Bešlagić i Nada Miletić su u ranijoj literaturi zabilježili da se nekropola sastoji od 17 stećaka. Uvidom na terenu ustanovljeno je da nekropola danas sadrži 7 stećaka koji su bili zatrpani izgradnjom lokalnog puta i zarasli su u korov. Od njih 7 jedan je sljemenjak, a ostalih 6 su amorfni ili malo pritesani. Predsjednica Asocijacije mladih SDA Tešanj gđica Adisa Kokić, aktivisti Asocijacije mladih SDA Tešanj: Amel Karahmet, Ajdin Ćeman, Maid Kovačević, Kenan Muminović, Haris Ćostović, Ahmed Saša Bahtić, Dževad Djedović, Advan Ajkunić, Indira Botić, Kemal Hadžić i Sadina Hadžić, zajedno su sa direktorom Muzeja Tešanj Jasminom Mandžukićem, kustosicom Mensurom Mujkanović, vodičem kroz zbirku Miralemom Alićem i Huseinom Samardžićem obavili uspješan posao na čišćenju lokaliteta Groblje. Čišćenje je podrazumijevalo sljedeće: analizu postojećeg stanja, traženje stećaka, krčenje žive ograde, sječu drveća koje je ugrožavalo stećke, otkopavanje zemlje okolo stećaka, odvoz suvišne zemlje, grabljenje šumskog treseta na lokalitetu, kupljenje smeća koje je neko ostavio na lokalitetu i sl. Na kraju uspješno obavljenog posla upriličeno je druženje uz roštilj i osvježenje. Dobrovoljni posao omladinaca podržali su OO SDA Tešanj na čelu sa predsjednikom gdinom Šemsudinom Mehmedovićem i JU Muzej Tešanj. Ovom akcijom dao se veliki doprinos u očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa općine Tešanj iz kasnog srednjeg vijeka.

U subotu, 18. maja 2013. JU Muzej Tešanj obilježila je Međunarodni dan muzeja i Evropsku noć muzeja. JU Muzej Tešanj je u okviru ovog datuma svim posjetiocima starog grada Tešanj i Eminagića konaka omogućila besplatan ulaz. Tokom dana realizovana su dva događaja: predstavljanje „Stalne numizmatičke izložbe“ za učenike u 13h na starom gradu Tešnju, i okončanje projekta „Škola starih zanata i rukotvorina za civilne osobe s invaliditetom“ u 18.30 u Eminagića konaku.Otvorenju izložbe u 13h prisustvovalo je nekoliko odjeljena osnovnih i srednjih škola s područja općine Tešanj. U 18.30 u Eminagića konaku dodjeljene su diplome učesnicama radionica u okviru projekta „Škola starih zanata i rukotvorina za civilne osobe s invaliditetom“ i otvorena je izložba radova koji su produkt tih radionica. Projekat kojeg je JU Muzej Tešanj realizovala u saradnji sa UG Sehara Tešanj podržali su federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku te firma „Koteks“, darivanjem seta peškuna.