JU Muzej Tešanj započela je 11.02.2013. realizaciju radionica keranja, tkanja ćilima i makata u okviru projekta ’’Škola starih zanata i rukotvorina za civilne osobe sa invaliditetom’’. U praktičnoj obuci koja se provodi u Eminagića konaku uključeno je 15 žena-polaznica. Početne radionice posvećene su prvim koracima u savladavanju tehnike keranja, motiva, kao i prepredanju vune za osnovu na vertikalnom tkalačkom stanu. Radionice će biti realizirane kroz 60-satnu obuku, tokom naredna dva mjeseca. U tom periodu učesnice bi trebale savladati keranje, tkanje ćilima i makata, a  izrađene rukotvorine poslužiće za opremanje jednog dijela Eminagića konaka. Polaznicama radionica pružit će se prilika i za besplatan samostalan rad na muzejskom tkalačkom stanu, a potom da svoje rukotvorine prodaju putem muzejske suvenirnice. Realizacijom projekta JU Muzej Tešanj daje vlastiti doprinos u socijalnoj inkluziji civilnih invalidnih osoba.  Učesnice radionica obučavaju se pod nadzorom edukatorica iz navedenih oblasti nematerijalnog duhovnog naslijeđa. Glavni cilj projekta je stvaranje odgovarajućeg ambijenta za socijalnu inkluziju i poboljšanje životnih uslova civilnih osoba sa invaliditetom na području općine Tešanj. Na taj način Muzej aktivno učestvuje u zadovoljavanju potreba društvenog angažiranja i rješavanju dijela problema naših sugrađana kroz kulturu, tačnije tradicionalne zanate/rukotvorstvo.

U toku mubarek mjeseca Ramazana JU Muzej Tešanj je posjetio direktor i vlasnik firme Ascom Tešanj gdin. Ibrahim Krdžalić i tom prilikom uručio Muzeju vrijednu donaciju. Donacija od tri komunikacijska uređaja, toki-voki, koji će služiti da olakšaju komunikaciju između administrativnih prostorija Muzeja i isturenih depandansa Gradine i Eminagića konaka je na neki način i priznanje za dosadašnji rad muzeja u oblasti kulture, riječi su gdina. Krdžalića. Ovim putem se zahvaljujemo firmi Ascom d.o.o Tešanj na ovoj vrijednoj donaciji.

Tokom održavanja 4.Međunarodnog ramazanskog festivala, kojeg tradicionalno organizuje općina Kečioren (Ankara, Turska), 11.08.2012. godine upriličeno je Veče Bosne i Hercegovine. Na ovom događaju Bosnu i Hercegovinu  je predstavila Općina Tešanj, koja je u saradnji sa Muzejom Tešanj, ispred kojeg je bila kustos Mensura Saltagić, upriličila postavku Bosanske kuće, potom izložbu Srebrenica Inferno , dok su se u okviru muzičkog dijela programa predstavili Omladinski ansambl iz Tešnja sa sazlijom Dedom Hadžedhemovićem i hor Elči-Ibrahim pašine Medrese iz Travnika. Vođa delegacije iz BiH, Doc.dr.Ismar Alagić, Savjetnik općinskog načelnika za pristup EU-fondovima je otvorio Bosansko veče zajedno sa g.Mustafa Ak, gradonačelnikom općine Kečioren i Nj.E. g. Dragoljub Ljepoja, Ambasadorom BiH u Republici Turskoj. Otvaranju Bosanske večeri je prisustvovao g. Efkan Ala, Podsekretar ureda premijera Republike Turske i specijalni izaslanik Premijera Republike Turske g. Recep Tayyip Erdogan-a, što je cjelokupnom događaju dodijelilo posebnu važnost i privuklo veliku medijsku pozornost u Republici Turskoj.Predstavnici općine Tešanj su dobili najviše ocjene za njihov nastup na 4.Međunarodnom ramazanskom festivalu, gdje su se samo tokom ovogodišnjeg Ramazanskog festivala predstavili učesnici iz 30 različitih država.

U petak, 22. juna 2012, sa početkom u 19,00 sati, u prisustvu brojne tešanjske publike, otvorena je u Eminagića konaku 46. po redu izložba samostalnog likovnog umjetnika Ahmeta Hundura, pod naslovom „Skice za monografiju grada“. U nizu povijesnih i mističnih tema ( „Strah“, „Tragovi“, „Vječnost“, „Zapis“, „Kudret voda“ i dr.) kojima se autor bavi, na red je došao ciklus tešanjskih ličnosti.   

„...Večerašnja izložba portreta, za lokalnu javnost poznatih i manje poznatih Tešnjaka, mogla bi se slobodno imenovati i „Big hajri hak“ ili „Na pravdi boga“, kako je rekao i sam autor... Ono što bi za Tešnjake i raju u kafani bila tek fina dosjetka i geg, za to isto, u ona teška vremena, gubila se glava. Rahmetli Aljo Kahvić, u Drugom ratu, kada je bila raspisana potjernica za živim ili mrtvim vođom KPJ, Titom, uz nagradu od 100 000 rajhsmaraka u zlatu, navodno je strgnuo potjernicu u Donjoj čaršiji i kazao odoh u Crni vrh uhvatiti Tita. Kako je u svako vrijeme bilo i biće žbirova, to je po oslobođenju Tešnja neko prišapnuo vlastima i Aljo je potom uhapšen, te bestraga odveden. Slične priče vezane su za mnoštvo likova koje je Ahmet predstavio na ovoj izložbi...“ (riječ promotora J. Mandžukića).