U srijedu, 18.09.2013. godine JU Muzej Tešanj posjetila je sutkinja i korespodentica  Evropskog muzejskog foruma Željka Kolveshi i sekretar Nacionalnog komiteta ICOM-a Alma Leka. Povod posjeti bio je nominacija Muzeja Tešanj za Evropski muzej godine 2014. (EMYA), u kategoriji malih muzeja. Evropski muzejski forum (EMF) svake godine objavi javni poziv za nominaciju. Ove godine nominovana su 22 muzeja iz Evrope čije su zemlje članice Vijeća Evrope.

Prije radnog sastanka upriličen je prijem gostiju kod Načelnika Općine Tešanj Suada Huskića, kojem su prisutvovali: Željka Kolveshi, Alma Leka, Jasmin Mandžukić i Mensura Mujkanović. Na sastanku je razgovarano o dosadašnjoj podršci Općine Muzeju Tešanj, kojom prilikom je iskazano puno razumijevanje spram budućeg razvoja ove ustanove. Nakon prijema kod Načelnika Općine u prostoru Muzeja Tešanj započeo je radni dio sastanka, odnosno evaluacija dosadašnjih aktivnosti, nakon čega je uslijedila posjeta Eminagića konaku i Starom gradu Tešanj.

U drevnoj jezgri tešanjske Gradine, nekadašnjem srednjovjekovnom dvoru i sjedištu feuda Tvrtkovog unuka Radivoja Ostojića, u petak, 13. septembra, u 17,00 sati, održano je predavanje-prezentacija na temu „550 godina od pada srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva, 1463-2013“.

Gubitak samostalnosti srednjovjekovne Bosanske države i njen pad pod osmansku vlast 1463., bili su povod Društvu za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije- Stanak, da inicira obilježavanje ove obljetnice.

Mnogobrojna tešanjska publika, učenici srednjih škola i građani, imali su priliku putem video prezentacije, koju je pratilo izlaganje predavača, upoznati se sa zanimljivim i dosada široj javnosti, nepoznatim podacima o kritičnim momentima iz tog vremena bosanske i lokalne povijesti.

U četvrtak, 29.08.2013. u Eminagića konaku počele su radionice tkanja na vertikalnom i horizontalnom stanu. Učestvuju žene s posebnim potrebama i žene koje nemaju poteškoća, pod rukovodstvom edukatorica za tkanje.  Radionice se realizuju u okviru projekta Inclusion of disabled woman in the culture through traditional house craft techniques of Tešanj`s area. Projekat finansira the Stavros Niarchos Foundation, a implementira Muzej Tešanj. Partneri projekta su Cultural Heritage without Borders i Balkan Museum Network. Projektom je predviđeno učešće do 25 žena sa posebnim potrebama koje će biti obučene tehnikama tkanja na vertikalnom i horizontalnom tkalačkom stanu. Žene su počele sa tkanjem ponjava, zarova, jambeza i makata na horizontalnom stanu, te tkanjem makata na vertikalnom stanu. Za obuku su instalirana tri horizontalna stana, veliki vertikalni stan i tri manja vertikalna stana. Ukupno je predviđeno da se realizira 40 radionica. Realizacija projekta počela je od jula 2013., a trajat će do polovine decembra 2013. Cilj projekta je kreirati podržavajuću okolinu i unapređenje životnih uslova žena sa poteškoćama u općini Tešanj kroz organizaciju praktičnog tkanja.

Jučer, 30.augusta, 2013.godine u 17,00 sati, u prisustvu brojne publike, otvorena je u Eminagića konaku stalna postavka „Obućarska radionica Hajrudina Mulalića“.

U kulturi se često u novije vrijeme upotrebljava nova kovanica-omaž, onda kada se priređivanjem neke izložbe, predstave ili drugog kulturnog sadržaja, želi izraziti poštovanje spram lika i djela uglednog umjetnika. Hajrudin Mulalić, Tešnjak, bio je običan čovjek, ponikao u uglednoj i čestitoj čaršijskoj porodici. Po prirodi svoga posla i nametnutim umjetničkim kriterijima ne bi se mogao svrstati u taj red, svojevrsnu umjetničku kastu, ali po načinu bavljenja svojim prvim zanatom i uljudnim manirima, zaslužio je to svakako. Hajrudin je, po kazivanju njegovih savremenika, bio vrsni cipelar, jedan od rijetkih, pored Miloša Petrovića i Nike Gvere, koji su u teška poslijeratna vremena, pedesetih godina prošlog stoljeća, izrađivali cipele salonke i ženske modne cipele. U životu je pratio nove tokove, pa se otisnuo u druge vode, završio je tapetarski zanat i radio u tvornici namještaja „Ukus“, a potom je niz godina vodio salon namještaja „Hrast“ Čakovec.

Odlaskom u penziju i materijalno situiran, kada je djecu izveo na pravi put, vratio se svom prvom zanatu i „prvoj ljubavi“- obućarstvu. Neobično pedantan, otvorio je u vlastitom domu obućarsku radnju. To nije bila obična radnja kakvu smo navikli viđati; skučena, mračna, po prirodi posla malo neuredna, nego sasvim suprotno, prostrana, svjetla i uredna kao apoteka, prosto odmor za oči. Alatka kojom se Hajrudin poslužio, vraćala se poslije upotrebe podmazana i očišćena na policu. U njoj su bile izuzetno vrijedne šivaće mašine, neke nabavljene poslije onog rata i poslije, sedamdesetih godina u Zagrebu. Radio je više iz hobija i radi druženja sa bivšim radnim kolegama, s kojima nikada nije prekidao kontakte. Koliko je bio generacijski vezan za svoje kolege govori i ostavljeni zapis, među dokumentima, o sedamdeste i jednom umrlom kolegi, koji je vodio sve do časa svoga preseljenja.

U SKLOPU PROJEKTA ADRIAMUSE ODRŽANO JE STUDIJSKO PUTOVANJE

“OKUS MUZEJA”

PUTOVANJE KROZ BOGATSTVA REGIJE EMILIA-ROMAGNA

21. do 28. juni 2013. 

Studijsko putovanje “Okus muzeja” je uspješno realizirano u periodu od 21. do 28. juna 2013. godine u regiji Emila-Romagna,Italija. Putovanje je realizirano u sklopu projekta AdriaMuse (Radni paket 6; Aktivnost 6.2).

Projekat AdriaMuse je odobren u okviru Adriatic IPA programa prekogranične saradnje, čiji je implementator za Bosnu i Hercegovinu Biznis Servis Centar Zeničko-dobojskog kantona, a razvio se iz potrebe za poboljšanjem pristupa kulturno-turističke ponude subjekata iz sektora kulture i turizma u jadranskom području i unapređenju njihove međunarodne konkurentnosti. U projekat je uključeno 11 partnera sa područja Italije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine i ima za cilj stvaranje inovativnih rješenja za javnu upravu, muzeje i za sve one koji su uključeni u pronalaženje odgovora na različita očekivanja  javnosti u pogledu turističkog razvoja muzeja.

 Predstavnici Muzeja Tešanj su uzeli učešće na putovanju i aktivnu ulogu u pripremi i prezentiranju  tradicionalnih bosanskohercegovačkih jela, čime su uspješno prezentirali kulturnu i gastronomsku baštinu BiH.

U sklopu studijskog putovanja posjećeni su kulturni muzeji i gastronomski centri u regiji Emila-Romagna, Italija.   

Studijsko putovanje je ocijenjeno kao veomo uspješno, edukativno i zanimljivo i otvorilo je nove ideje za razvoj kulture, te postavilo temelje za buduću saradnju između muzeja.

Kroz AdriaMuse projekat je uspješno promovisan turistitički razvoj muzeja i kulturne baštine  jadranskog područja.

GALERIJA SLIKA

Asocijacija mladih SDA Tešanj i JU Muzej Tešanj organizovali su čišćenje nekropole sa stećcima u nedjelju, 9. juna 2013. Nekropola se nalazi na lokalitetu Groblje (Staro Kraševo), uzvišenju između rijeka Usore i Tešanjke. Danas lokalitet pripada MZ Tešanjka. Šefik Bešlagić i Nada Miletić su u ranijoj literaturi zabilježili da se nekropola sastoji od 17 stećaka. Uvidom na terenu ustanovljeno je da nekropola danas sadrži 7 stećaka koji su bili zatrpani izgradnjom lokalnog puta i zarasli su u korov. Od njih 7 jedan je sljemenjak, a ostalih 6 su amorfni ili malo pritesani. Predsjednica Asocijacije mladih SDA Tešanj gđica Adisa Kokić, aktivisti Asocijacije mladih SDA Tešanj: Amel Karahmet, Ajdin Ćeman, Maid Kovačević, Kenan Muminović, Haris Ćostović, Ahmed Saša Bahtić, Dževad Djedović, Advan Ajkunić, Indira Botić, Kemal Hadžić i Sadina Hadžić, zajedno su sa direktorom Muzeja Tešanj Jasminom Mandžukićem, kustosicom Mensurom Mujkanović, vodičem kroz zbirku Miralemom Alićem i Huseinom Samardžićem obavili uspješan posao na čišćenju lokaliteta Groblje. Čišćenje je podrazumijevalo sljedeće: analizu postojećeg stanja, traženje stećaka, krčenje žive ograde, sječu drveća koje je ugrožavalo stećke, otkopavanje zemlje okolo stećaka, odvoz suvišne zemlje, grabljenje šumskog treseta na lokalitetu, kupljenje smeća koje je neko ostavio na lokalitetu i sl. Na kraju uspješno obavljenog posla upriličeno je druženje uz roštilj i osvježenje. Dobrovoljni posao omladinaca podržali su OO SDA Tešanj na čelu sa predsjednikom gdinom Šemsudinom Mehmedovićem i JU Muzej Tešanj. Ovom akcijom dao se veliki doprinos u očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa općine Tešanj iz kasnog srednjeg vijeka.

U subotu, 18. maja 2013. JU Muzej Tešanj obilježila je Međunarodni dan muzeja i Evropsku noć muzeja. JU Muzej Tešanj je u okviru ovog datuma svim posjetiocima starog grada Tešanj i Eminagića konaka omogućila besplatan ulaz. Tokom dana realizovana su dva događaja: predstavljanje „Stalne numizmatičke izložbe“ za učenike u 13h na starom gradu Tešnju, i okončanje projekta „Škola starih zanata i rukotvorina za civilne osobe s invaliditetom“ u 18.30 u Eminagića konaku.Otvorenju izložbe u 13h prisustvovalo je nekoliko odjeljena osnovnih i srednjih škola s područja općine Tešanj. U 18.30 u Eminagića konaku dodjeljene su diplome učesnicama radionica u okviru projekta „Škola starih zanata i rukotvorina za civilne osobe s invaliditetom“ i otvorena je izložba radova koji su produkt tih radionica. Projekat kojeg je JU Muzej Tešanj realizovala u saradnji sa UG Sehara Tešanj podržali su federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku te firma „Koteks“, darivanjem seta peškuna.

I ove godine početkom maja počinje turistička sezona. Najatraktivnija mjesta za posjetu u Tešnju su tvrđava i Eminagića konak, dependansi Muzeja Tešanj. Tvrđava je dobro očuvana i dominira starim gradom, a rezultat je brojnih civilizacija kojima je Bosna i Hercegovina bila dom. Eminagića konak pripada grupi najstarijih i najljepših objekata gradske stambene arhitekture Tešnja. Navedeni spomenici kulture pod zaštitom su države i otvoreni su za posjetioce.

Ulaznice za Stari grad (tvrđavu) i Eminagića konak :

1. Besplatan ulaz za djecu do 6 godina
2. 1,00 KM za organizovane posjete (preko 15 posjetilaca)
3. 1,00 KM za djecu od 7-14 godina
4. 2,00 KM od 15 godina pa nadalje

Za informacije i sve dodatne usluge oko posjeta navedenim kulturnim spomenicima, stoji Vam na raspolaganju JU Muzej Tešanj sa svojim uposlenicima.


                                Kontakti:

                                032 655 770
                                032 655 418
                                061 692 889
                                061 538 204
                                e-mail Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Kada se na jednom mjestu nađu ljubitelji muzejskih događaja i prijatelji, onda onaj oficijelni dio programa, koji često ima strogu konvencionalnu notu, poprimi toplinu i opuštenost kako se u pozdravnoj poruci Emir O. Filipović izrazio. A u kasnom poslijepodnevu u utorak, tako je upravo odisala pretpraznička atmosfera. Usprkos pravoj ljetnoj vrućini na tabiji bivše branič kule, skupilo je se pedesetak gostiju da prisustvuju otvaranju 18. izložbe Muzeja Tešanj. Uobičajeno je bio prisutan moj razrednik Ramiz Brkić, sklon čestim dosjetkama, a jedne prilike zamijenio je i hitnu pomoć kada je našoj divnoj gošći pozlilo. Tu su bili i neizostavni bračni par Srkalović, Šahza i Samil, Ibrahim Hukić, Mesud Mulabdić, naš lokalni hroničar Husein Galijašević, Rušto Mahmutefendić, Adnan Lihić, kompletan Upravni odbor i mnogi drugi. Iz Doboja je mahsuz došao naš prijatelj skulptor Drago Handanović i njegova supruga Lidija.

 O izložbi autorice Ane Marić, urađenoj na stručan i profesionalan način, ne treba posebno govoriti, o njoj dovoljno govore blistavi osmijeh autorice, sami eksponati i katalog, štampan specijalno za ovu priliku. A u njenom predstavljanju govorio je Amer Sulejmanagić, za mene doskora tajanstvena ličnost, čije sam naučne radove na temu numizmatike, doduše, čitao. Po znanju iz ove oblasti mislio sam da se radi o historičaru-numizmatičaru, tim više jer mi je u par navrata pomogao u ocjeni ponuđenog starog novca. Vrijedi spomenuti jednu anegdotu: dobili smo ponudu starih kovanica, banovaca, srednjovjekovnog bosanskog novca i dr., ali sa oznakom hitno. Na preporuku prijatelja obratio sam se Ameru s fotosima kovanica, a on je žurno odgovorio: „Poštovani direktore, ako želite izložbu krivotvorina, onda kupite“. Međutim, istinsku potvrdu njegove ingenioznosti u toj oblasti predstavlja načuni rad „Dokaz u prilog tvrdnji da je veliki četverostruki bosanski dukat iskovao kralj Stjepan Tomaš“. Ovaj naučni rad objavljen u Godišnjaku Društva numizmatičara Hrvatske, oktobra prošle godine, oborio je stoljetnu tezu da čuveni četverostruki dukat pripada Tvrtku I ili Stjepanu Tomaševiću, tezu koju su zastupali recentni povjesničari poput Mihajla Dinića i Ivan Renđela, te hrvatski numizmatičar i vlasnik jedinog sačuvanog primjerka Tihomir Mikulić. Amer je zapravo po zanimanju arhitekta i radi u kantonalnom Zavodu za zaštitu spomenika. Iz ljubavi je završio historiju i magistrirao po Bolonji i dopisni je član Hrvatskog numizmatičarskog društva, a tako jednostavan i skroman čovjek.

U petak, 15.03.2013.godine, u hotelu „AA“, Jelah, otvorena je izložba umjetničkih fotografija na temu „Drvo u tradicijskoj kulturi BiH“. Autori izložbe su: o. Zvonko Martić, karmelićanin i Jasmin Fazlagić, umjetnički fotograf.

Izložba umjetničkih fotografija je jedan u nizu kulturnih događaja koji se priređuju u okviru programa općinske manifestacije „Tešanjsko proljeće 2013“, čiji je generalni pokrovitelj Općina Tešanj. Prigodnim govorom izložbu je otvorio savjetnik Općinskog načelnika Doc. Dr sci. Ismar Alagić.

Ovaj kulturni događaj predstavlja logičan slijed muzejskih aktivnosti na planu promocije i očuvanja tradicijske kulture svih naroda Bosne i Hercegovine, koja se sve više referira na nematerijalnu dimenziju. O temi „Drvo u tradicijskoj kulturi BiH“, njegovoj materijalnoj i duhovnoj strani, u jednom segmentu priče i apotropejskog značenja, govorio je njen autor: o. Zvonko Martić, karmelićanin, kulturni antropolog i etnolog, inače vrsni poznavalac tradicionalnih vrijednosti tekstilnih rukotvorina.

U utorak, 12. marta 2013. godine u 16 sati započela je manifestacija Tešanjsko proljeće. Manifestacija je otvorena slijedećim sadržajima : 

-16,00 sati - polaganje cvijeća na mezar Muse Ćazima Ćatića; -16,30 sati - (Pozorišna sala Centra za kulturu i obrazovanje) - kulturno-zabavni program učenika Gimnazije;
-18,00 sati (Mala sala Centra za kulturu i obrazovanje)- Izložba grafike iz fundusa Muzeja Zenica.