Kada se na jednom mjestu nađu ljubitelji muzejskih događaja i prijatelji, onda onaj oficijelni dio programa, koji često ima strogu konvencionalnu notu, poprimi toplinu i opuštenost kako se u pozdravnoj poruci Emir O. Filipović izrazio. A u kasnom poslijepodnevu u utorak, tako je upravo odisala pretpraznička atmosfera. Usprkos pravoj ljetnoj vrućini na tabiji bivše branič kule, skupilo je se pedesetak gostiju da prisustvuju otvaranju 18. izložbe Muzeja Tešanj. Uobičajeno je bio prisutan moj razrednik Ramiz Brkić, sklon čestim dosjetkama, a jedne prilike zamijenio je i hitnu pomoć kada je našoj divnoj gošći pozlilo. Tu su bili i neizostavni bračni par Srkalović, Šahza i Samil, Ibrahim Hukić, Mesud Mulabdić, naš lokalni hroničar Husein Galijašević, Rušto Mahmutefendić, Adnan Lihić, kompletan Upravni odbor i mnogi drugi. Iz Doboja je mahsuz došao naš prijatelj skulptor Drago Handanović i njegova supruga Lidija.

 O izložbi autorice Ane Marić, urađenoj na stručan i profesionalan način, ne treba posebno govoriti, o njoj dovoljno govore blistavi osmijeh autorice, sami eksponati i katalog, štampan specijalno za ovu priliku. A u njenom predstavljanju govorio je Amer Sulejmanagić, za mene doskora tajanstvena ličnost, čije sam naučne radove na temu numizmatike, doduše, čitao. Po znanju iz ove oblasti mislio sam da se radi o historičaru-numizmatičaru, tim više jer mi je u par navrata pomogao u ocjeni ponuđenog starog novca. Vrijedi spomenuti jednu anegdotu: dobili smo ponudu starih kovanica, banovaca, srednjovjekovnog bosanskog novca i dr., ali sa oznakom hitno. Na preporuku prijatelja obratio sam se Ameru s fotosima kovanica, a on je žurno odgovorio: „Poštovani direktore, ako želite izložbu krivotvorina, onda kupite“. Međutim, istinsku potvrdu njegove ingenioznosti u toj oblasti predstavlja načuni rad „Dokaz u prilog tvrdnji da je veliki četverostruki bosanski dukat iskovao kralj Stjepan Tomaš“. Ovaj naučni rad objavljen u Godišnjaku Društva numizmatičara Hrvatske, oktobra prošle godine, oborio je stoljetnu tezu da čuveni četverostruki dukat pripada Tvrtku I ili Stjepanu Tomaševiću, tezu koju su zastupali recentni povjesničari poput Mihajla Dinića i Ivan Renđela, te hrvatski numizmatičar i vlasnik jedinog sačuvanog primjerka Tihomir Mikulić. Amer je zapravo po zanimanju arhitekta i radi u kantonalnom Zavodu za zaštitu spomenika. Iz ljubavi je završio historiju i magistrirao po Bolonji i dopisni je član Hrvatskog numizmatičarskog društva, a tako jednostavan i skroman čovjek.

U petak, 15.03.2013.godine, u hotelu „AA“, Jelah, otvorena je izložba umjetničkih fotografija na temu „Drvo u tradicijskoj kulturi BiH“. Autori izložbe su: o. Zvonko Martić, karmelićanin i Jasmin Fazlagić, umjetnički fotograf.

Izložba umjetničkih fotografija je jedan u nizu kulturnih događaja koji se priređuju u okviru programa općinske manifestacije „Tešanjsko proljeće 2013“, čiji je generalni pokrovitelj Općina Tešanj. Prigodnim govorom izložbu je otvorio savjetnik Općinskog načelnika Doc. Dr sci. Ismar Alagić.

Ovaj kulturni događaj predstavlja logičan slijed muzejskih aktivnosti na planu promocije i očuvanja tradicijske kulture svih naroda Bosne i Hercegovine, koja se sve više referira na nematerijalnu dimenziju. O temi „Drvo u tradicijskoj kulturi BiH“, njegovoj materijalnoj i duhovnoj strani, u jednom segmentu priče i apotropejskog značenja, govorio je njen autor: o. Zvonko Martić, karmelićanin, kulturni antropolog i etnolog, inače vrsni poznavalac tradicionalnih vrijednosti tekstilnih rukotvorina.

U utorak, 12. marta 2013. godine u 16 sati započela je manifestacija Tešanjsko proljeće. Manifestacija je otvorena slijedećim sadržajima : 

-16,00 sati - polaganje cvijeća na mezar Muse Ćazima Ćatića; -16,30 sati - (Pozorišna sala Centra za kulturu i obrazovanje) - kulturno-zabavni program učenika Gimnazije;
-18,00 sati (Mala sala Centra za kulturu i obrazovanje)- Izložba grafike iz fundusa Muzeja Zenica.

Kampanju “Dan solidarnosti muzeja - 4. mart” organizuje međunarodna platforma Cultureshutdown, a pridružile su joj se kulturne i obrazovne ustanove i pojedinci iz četrdesetak zemalja  cijelog svijeta.

Više od 200 muzeja, galerija, biblioteka, kulturnih centara i akademskih instutucija širom svijeta, pridružilo se akciji solidarnosti sa Zemaljskim muzejem BiH u Sarajevu, koji je zatvoren u oktobru 2012. godine zbog nedostatka finansijskih sredstava za  rad.

Učesnici akcije izraziće solidarnost sa Zemaljskim muzejem tako što će simbolično “prekrižiti” jedan eksponat u svojoj kolekciji. 

JU Muzej Tešanj započela je 11.02.2013. realizaciju radionica keranja, tkanja ćilima i makata u okviru projekta ’’Škola starih zanata i rukotvorina za civilne osobe sa invaliditetom’’. U praktičnoj obuci koja se provodi u Eminagića konaku uključeno je 15 žena-polaznica. Početne radionice posvećene su prvim koracima u savladavanju tehnike keranja, motiva, kao i prepredanju vune za osnovu na vertikalnom tkalačkom stanu. Radionice će biti realizirane kroz 60-satnu obuku, tokom naredna dva mjeseca. U tom periodu učesnice bi trebale savladati keranje, tkanje ćilima i makata, a  izrađene rukotvorine poslužiće za opremanje jednog dijela Eminagića konaka. Polaznicama radionica pružit će se prilika i za besplatan samostalan rad na muzejskom tkalačkom stanu, a potom da svoje rukotvorine prodaju putem muzejske suvenirnice. Realizacijom projekta JU Muzej Tešanj daje vlastiti doprinos u socijalnoj inkluziji civilnih invalidnih osoba.  Učesnice radionica obučavaju se pod nadzorom edukatorica iz navedenih oblasti nematerijalnog duhovnog naslijeđa. Glavni cilj projekta je stvaranje odgovarajućeg ambijenta za socijalnu inkluziju i poboljšanje životnih uslova civilnih osoba sa invaliditetom na području općine Tešanj. Na taj način Muzej aktivno učestvuje u zadovoljavanju potreba društvenog angažiranja i rješavanju dijela problema naših sugrađana kroz kulturu, tačnije tradicionalne zanate/rukotvorstvo.

JU Muzej Tešanj započela je pripremne aktivnosti za projekat  ’’Škola starih zanata i rukotvorina za civilne osobe sa invaliditetom’’. Organiziranjem praktične obuke u oblasti keranja, tkanja ćilima i makata koja će se provoditi u Eminagića konaku, biće uključeno 15 žena-polaznica. Radionice će biti realizirane kroz 60-satnu obuku, tokom naredna dva mjeseca, a  izrađene rukotvorine poslužiće za opremanje jednog dijela Eminagića konaka. Polaznicama radionica pružit će se prilika i za besplatan samostalan rad na muzejskom tkalačkom stanu, a potom da svoje rukotvorine prodaju putem muzejske suvenirnice. Realizacijom projekta Muzej Tešanj daje vlastiti doprinos u socijalnoj inkluziji civilnih invalidnih osoba.

U subotu, 12. januara 2013.godine, u Eminagića konaku-depandansu Muzeja Tešanj, održan je završni čin tromjesečne kulturne manifestacije „Očuvanje kulturnog naslijeđa općine Tešanj“.

Pilot projekat „Očuvanje kulturnog naslijeđa općine Tešanj“ finansirala je Evropska unija kroz adriaMUSE projekat, u okviru Adriatic IPA programa prekogranične saradnje 11 regija iz Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije, regija s obje obale Jadranskog mora, čiji je implementator za BiH Biznis Servis Centar Zenica. U skladu s novim konceptom pristupa muzejskim posjetiteljima „muzej izvan svojih zidina“, realizirano je više aktivnosti od kojih su najvažnije: izložba „Tradicija razvoja grnčarije u okolini Tešnja“ i „Dan tradicionalne kuhinje tešanjskog kraja“. Otvaranju izložbe prisustvovali su brojni posjetioci i zvaničnici s državnog, federalnog i kantonalnog nivoa, zakonodavne i izvršne vlasti: zamjenica Ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, gđa Ermina Dizdarević, potpredsjednik Doma naroda Federacije BiH, gdin Jasmin Smajlbegović, predstavnik Federalnog ministarstva kulture i sporta, mr.sci gdin Nusret Čolo, članovi Vlade Zeničko-dobojskog kantona, s premijerom Fikretom Plevljakom na čelu, kao i načelnik Općine Tešanj,  mr.sci. gdin Suad Huskić. Na izložbi su se obratili: direktor Muzeja Tešanj, Jasmin Mandžukić, prof.hist., zatim gđa Svjetlana Bajić, muzejska savjetnica u Zemaljskom muzeju BiH, autorica izložbe gđa Mensura Mujkanović, kao i općinski načelnik mr.sci. gdin Suad Huskić. Prije nego što je izložbu otvorio ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, gdin Mirko Trifunović, direktoru UG "BOSONA", gdinu Emiru Lagumdžiji, uručen je skroman dar Muzeja Tešanj, bakrorez novog grba ustanove, u znak zahvalnosti Kolegiju društva "Bosona Heraldika" na ispoljenoj kreativnosti prilikom izrade novog  muzejskog grba. Inače, cijela manifestacija se organizirala u povodu obilježavanja 10. obljetnice od potpisivanja Konvencije o zaštiti nematerijalne baštine, koju je BiH parafirala 2003. godine u Parizu. Time  je naša zemlja preuzela i jasno određene obaveze o zaštiti nematerijalnih kulturnih dobara.

Izložba, autorice Mensure Mujkanović, kustosice Muzeja Tešanj, tretira razvitak keramike, odnosno tradicionalnog grnčarskog obrta na tešanjskim prostorima kroz povijest. Na stručan muzeološki način predstavljeni su artefakti keramike iz perioda neolita, eneolita, metalnog doba, rimska keramika, antička, ranoslavenska, pa sve do savremene keramike, koja je i danas prisutna u svim bosansko-hercegovačkim domaćinstvima, bilo kao suvenir ili kuhinjsko posuđe. Upravo segment zajedničkih tradicionalnih etnoloških vrijednosti tešanjskog kraja, u širem povijesnom smislu, potenciran je na izložbi. Izložbu su postavili: mr. Azra Bečević-Šarenkapa, Svjetlana Bajić, muzejska savjetnica, Mensura Mujkanović, Nedžad Hadžišehić i Miralem Alić. Katalog, pozivnicu i plakat dizajnirala je Tatjana Mijatović, arhitektonski crtač i dokumentarista Zemaljskog muzeja BiH. Izložba će biti otvorena za posjetioce do mjeseca marta tekuće godine.

Isti dan, u 17,00 sati uslijedio je i drugi kulturni događaj, degustacija tradicionalnih gastronomskih specijaliteta tešanjskog kraja, na kojem su posjetitelji imali priliku da za soframa probaju razna tradicionalna jela i uživaju u ukusu i mirisu tradicionalnih  starinskih zijafeta: begove čorbe, sogan dolme, tagarice, tirita, uz razne salate, zahlade i kolače, kao što su kadaif, orašnice i pekmezli hurmažice. Zbog problema prijenosa hrane na granici, posjetioci nisu imali priliku da probaju specijalitet italijanskih kuhara iz regije Rimini, koji su zbog toga u nedjelju, za uposlenike Muzeja i članove KUD-a Izudin Mulabećirović-Izo iz Jelaha, pripremili italijanski brodet i služili vrhunska vina.

Inače, projektom je obuhvaćen niz aktivnosti. U oktobru 2012., započelo se sa radionicama grnčarije u Eminagića konaku, u kojem su učestvovali učenici osnovnih škola „ Gazi Ferhad – beg“, Jablanica, „Huso Hodžić“, Tešanj, „1.mart“, Jelah i „Džemal Bijedić“, Miljanovci. Realizirano je ukupno 8 radionica u kojima su učesnici bili podijeljeni u dvije grupe po 2 sata.

Paralelno su tekla terenska istraživanja, gdje je prikupljeno svo potrebno posuđe izrađeno na ručnom grnčarskom kolu, koje predstavlja tradiciju izrade grnčarskih posuda od polovine XIX stoljeća, do danas. Ručno grnčarsko kolo samo se još upotrebljava u okolici Tešnja. Od Muzeja iz Doboja posuđeni su ulomci keramike koji datiraju od neolita do prve polovine XIV stoljeća. 

Cilj pilot projekta je valorizacija kulturnog nematerijalnog naslijeđa općine Tešanj, s posebnim aspektom na zaštiti tradicionalnog posuđa i tradicionalne hrane tešanjskog kraja. Ono što je posebno značajno, kao rezultat projekta Muzej je dobio kroz radionice educirane učenike, prilično osposobljene za samostalan rad i kompletnu dokumentaciju za pripremu aplikacije za zaštitu tradicionalnog grnčarskog obrta kao nematerijalnog dobra, koja se sastoji od: video, foto i audio zapisa, kataloga izložbe i gotovih proizvoda. Time je, zapravo, otvoren proces pripreme drugih aplikacija za zaštitu lokalnih nematerijalnih dobara tešanjskog kraja. Muzej planira nastaviti sa ovom radionicom, ali i radionicama drugih tradicionalnih zanata. Već ovog mjeseca počinju radionice tkanja ćilima, kere i veza.

Poštovani posjetioci,

u prilici smo predstaviti vam u „novom ruhu“ logo i grb Muzeja Tešanj. Kao što znate, dosadašnji znak ove ustanove bio je identičan srednjovjekovnom grbu usorske vlastelinske porodice Zlatonosović. Na taj način nastojali smo stvoriti prepoznatljiv vizuelni identitet tešanjskog muzeja u svijetu muzelogije. Sudeći po reakcijama, prvenstveno kolega muzealaca, za kratko vrijeme našeg postojanja postignut je željeni cilj.

Prilikom obilježavanja manifestacije „Dani evropskog naslijeđa 2011“, u sklopu koje je Muzej Tešanj izložbom „Povelje i pisma srednjovjekovnih bosanskih vladara i vlastele“ obilježio 550. obljetnicu od prvog pisanog spomena Tešnja, naš grad posjetila je, između ostalih, grupa „čuvara“ tradicije srednjovjekovne Bosne, članovi UG „BOSONA“. Tom prilikom izrazili su zadovoljstvo postavljenom izložbom i načinom na koji tešanjski muzej vodi brigu o očuvanju srednjovjekovnog kulturnog naslijeđa Bosne. Istovremeno, iznijeli su nam primjedbu da nedozvoljeno koristimo tuđi grb, čija upotreba ima strogo određena pravila, te su nam velikodušno ponudili da izrade novo idejno rješenje.

Evo, nakon nešto dužeg vremena čekanja, članovi UG „BOSONA“ su, pored svojih svakodnevnih obaveza, uradili ovo prelijepo i jedinstveno idejno rješenje, koje je Upravni odbor JU Muzej Tešanj usvojio na svojoj 27.sjednici.

Na ovaj način, želim se u ime menadžmenta ustanove, uposlenika i svoje lično ime, najiskrenije zahvaliti UG "BOSONA", odnosno Heraldičkom društvu "Bosona Heraldika", kao i članovima Heraldičkog kolegija, u sastavu:

 1. Alen Mahović, predsjednik,

2. Emir Lagumdžija, član,

3. Adnan Ibrahimović, član.

 Zahvaljujući pomenutoj gospodi postali smo jedna od rijetkih kulturnih institucija koja ima autentično heraldičko rješenje kompozicije grba i loga. Nadamo se da će istim putem krenuti i drugi muzeji, kulturne i ine institucije, te uz svesrdnu pomoć UG „BOSONA“, načiniti iskorak u oblasti vizuelne kulture.

                                                                                          Direktor Muzeja Tešanj

                                                                                       Jasmin Mandžukić, prof.hist.