U srijedu, 25. aprila, u Krnjoj kuli na Starom gradu otvorena je izložba „Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele“ autora Jasmina Mandžukića, kustosa Muzeja Tešanj.

Na izložbi je prikazano 15 panoa sa srednjovjekovnim poveljama i 15 replika reprezentativnih pečata bosanskih vladara i vlastele. Predstavljene povelje i pečati nastajali su u periodu 1189 -1461. godina i obuhvataju kompletan period postojanja srednjovjekovne Bosne. Nažalost, velika većina izložene građe danas se ne nalazi u Bosni i Hercegovini, a najveći dio potiče iz Državnog arhiva iz Dubrovnika.

U subotu 21.4.2018.g.u Eminagica konaku odrzana je 8.manifestacija dodjele nagrada za najbolji literarni rad na temu"Afirmacija pozitivnog razmisljanja"
Moto manifestacije je "Zelimo li biti sretni,moramo do kraja zivota ciniti sretnim i one oko nas i nikada ne uciti od slabijih,nego uvijek od boraca i jakih,pa i onda kad nas lomi sudbina ljuta"
Pokrovitelj manifestacije je uvazeni prof.dr.Besim Prnjavorac i njegova obitelj.Realizator manifestacije je JU Muzej Tesanj,a ova svecanost je i dio manifestacije Tesanjskog proljeca.
Prisutnim gostima se obratio direktor Ernad Prnjavorac prigodnim govorom,a onda i Mujo Pobric,predsjednik Komisije za dodjelu nagrada te iste i urucio dobitnicima kako slijedi
Prva nagrada u iznosu od 1000 KM pripala je Azri Memisevic iz Visokog
Drugu nagradu u iznosu od 300 KM osvojila je Aida Brkic iz Tesnja.
Trecu nagradu u iznosu od 100 KM osvojila je Aida Dedic iz Tesnja.
Specijalna nagrada za najbolji rad u kategoriji osnovnih skola pripala je Begunic Razi ucenici i iz OS Gazi Ferhad - beg Jablanica.

Prisustvo musterijenske kulture u sjevernoj Bosni potvrđeno je na više različitih lokacija i od više različitih arheoloških timova. Iako nisu pronađene kosti neandertalaca pretpostavlja se da su oni bili nosioci musterijenske kulture u sjevernoj Bosni, kao i drugdje u regiji, ali i ostatku svijeta gdje su pronađeni. Prostor sjeverne Bosne u to vrijeme većinom je činila vlažna tundra sa niskim hladnodobnim drvećem kao što su breza, joha i vrba te dominantnom vegetacijom koju čine sa mahovina i divljom travom. Od sirovina je tokom srednjeg i gornjeg paleolita najčešće korišćen lokalni radiolarit, u vidu riječnih oblutaka sekundarno smeštenih u šljunkovitim naslagama rijeka. Osnovne karakteristike srednjepaleolitskog materijala sjeverne Bosne su upotreba leval tehnike i dominacija postruški/srtugača među retuširanim alatima, ali i sa nekim lokalnim specifičnostima.  Potvrđeni vremenski raspon musterijanske kulture u sjevernoj Bosni se kreće od najmanje 87.000 PDV (Zobišta kod Dervente) pa sve do samog nestanka neadertalaca u Europi – oko 35.000 PDV.

Sinoć je u galeriji Opće biblioteke Tešanj otvorena izložba „Između dvije imperije – Bosna i Hercegovina na fotografijama Františeka Topiča 1885 -1919.“

Na 33 izložene fotografije, u različitim formatima,  prikazana je arhitektura bosanskih gradova i sela, zatim  pejzaž i prirodne ljepote te ljudi i kultura življenja  različitih krajeva Bosne i Hercegovine s kraja XIX i početka XX stoljeća.

Autori izložbe su Mirsad Sijarić i Zijah Gafić, a uz izložbu priređena je i monografija koja sadrži 164 digitalizirane fotografije Františeka Topiča, koji je načanio oko 6000 fotografija tokom boravka u Bosni i Hercegovini i rada kao upravitelj biblioteke Zemaljskog muzeja. Zemaljski muzej BiH ima namjeru da u što skorije vrijeme digitalizira cjelokupan fundus ovih fotografija koje se nalaze na staklenim pločama i tako ga trajno sačuva i učini dostupnim za istraživanja historije, etnografije, geografije i uopće kulture Bosne i Hercegovine.

Područje općine Tešanj, kao i njena šira okolina, sjeverna Bosna, ima izuzetno bogatu prošlost doseljavanja i življenja. Tragove svog kretanja i zadržavanja na ovome prostoru ostavili su još paleolitski lovci i sakupljači, iz roda homo, čak i dosta prije dolaska Homo sapijensa, naših direktnih predaka u Europu. Istraživanje paleolitske prahistorije sastoji se i od istraživanja njenih kultura. Do sada je na teritoriji općine Tešanj evidentirano 5 arheoloških nalazišta iz paleolitskog doba. Prva dva su registrovana i u Arheološkom leksikonu BiH dok su ostali novijeg datuma. U nastavku teksta opisana su evidentirana paleolitska nalazišta na teritoriji općine.

Dana, 29. decembra 2017. godine u atriju Medžlisa IZ Tešanj svečano je otvorena izložba Školstvo u tešanjskom kraju između dva svjetska rata, autora Mensure Mujkanović i Rašida Orlovića. Izložba je organizovana u okviru općinske manifestacije Dani grada Tešanj 2017., a  nastala je kao produkt saradnje  JU Muzej Tešanj i Medžlisa islamske zajednice Tešanj.

Ova izložba predstavlja kontinuitet u istraživanju prosvjetnih prilika tešanjskog prostora. Na izložbi su prvo predstavljene administrativne promjene u tešanjskom kotaru sa novom vlašću, potom prosvjetne prilike koje su vladale u tešanjskom području pred kraj rata 1918., a zatim dio koji govori o državnim i konfesionalnim školama između dva rata.

Pored četiri narodne osnovne škole osnovane u ranijem, austrougarskom periodu (Tešanj, Miljanovci, Tešanjka, Šije) u periodu između dva rata osnovane su i škole u Jelahu, Omanjskoj i Medakovu (škola u Medakovu počela sa radom tek 1943. godine). Tekstualni prikaz, fotografije, novinski članci, udžbenici, razrednice, glavni imenik iz narodne osnovne škole u Tešnju i drugi dokumenti svjedoče o školskim prilikama u tešanjskom kraju između dva svjetska rata. Podaci koji su korišteni predstavljaju neobjavljenu i objavljenu izvornu građu iz Arhiva Bosne i Hercegovine i Arhiva RS u Banja Luci, neobjavljenu izvornu građu iz Medžlisa IZ Tešanj i porodičnih arhiva naših sugrađana.

U petak, 22. decembar 2017. godine u 17 sati, u  Maloj sali CKO Tešanj upriličena je promocija knjige Jasmina Mandžukića Lokalna uprava u Tešnju 1878-1941. (Tešanjski gradonačelnici) koja po prvi put na studiozan način proučava organizaciju i funkcionisanje lokalne uprave u Tešnju u uvjetima strogo centraliziranih država u doba austrougarskog okupacionog režima i u vrijeme režima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije.

Austrougarska uprava preuzela je u Bosni i Hercegovini osmanski upravni poredak, postupno ga prilagođavajući i izgrađujući vlastiti centraliziran birokratski činovnički aparat. Svi nivoi zakonodavne, predstavničke i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, počev od Zemaljske vlade u Sarajevu, pa do kotara, gradskih i općinskih uprava bili su podređeni Zajedničkom ministarstvu finansija u Beču.

Kotarski uredi sa kotarskim predstojnikom – sve mahom strancem na čelu, objedinjavajući upravnu, finansijsku i sudsku vlast, bili su upravna transmisija centralne vlasti.

Gradsko poglavarstvo Tešnja činili su Gradsko vijeće i gradonačelnik sa najbližim saradnicima, ali tek kao prosta poluga okupacione uprave i Zemaljske vlade bez koje se ni jedna odluka nije mogla provesti.

Slična administrativno-upravna shema uspostavljena je u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, s tom razlikom da je proglašenjem Šestojanuarske diktature Bosna i Hercegovina izgubila historijsku samobitnost, a Tešanj je gubitkom statusa sreskog centra i teritorijalnom prekompozicijom gurnut na margine ukupnih dešavanja.

Funkcija gradonačelnika bila je više ceremonijalne prirode. U vrijeme austrougarske uprave tešanjski gradonačelnici dolazili su uglavnom iz reda političke elite, begovsko-aginskih prvaka kao prirodnih saveznika nove vlasti, koji će i u novoformiranoj državi Kraljevini SHS/Jugoslaviji lavirati između srpskih i hrvatskih političkih blokova, svrstavajući se čas u poziciju čas u opoziciju.

U periodu između dva rata gradonačelnici, komesari i predsjednici Gradske općine Tešanj smjenjivali su se kao na traci, a jedina konstanta bio je Adem-aga Mešić, „siva eminencija“ koji vješto, iza kulisa, upravlja tešanjskom političkom scenom kao stvarna vlast u gradu.

Lokalna uprava u Tešnju 1878-1941. daje prvi pregled političke historije ovoga grada i stoga predstavlja osnovu za dalji istraživački rad - ne samo političkog nego i ukupnog društvenog razvitka Tešnja u ovom periodu.

 Promocija je dio manifestacije Dani grada Tešnja 2017.

U periodu 4.11 – 13.11. 2017. godine obavljen je nastavak  arheoloških iskopavanja na lokalitetu Grič –Hrvatinovići. U navedenom periodu otvorene su i istražene još četiri arheološke sonde. Ukupna površina novoistraženog prostora iznosi oko 28 m² (sonda 1-  8x2 m², sonda 2- 2x1 m², sonda 3-      2x1 m² i sonda 4- 3x2,5 m²). Kao i prethodno iskopavanje i ovo  je vodio MA Aleksandar Jašarević, arheolog Muzeja grada Doboja. Za nadzor nad procesom bila je zadužena Bernarda Teklić, arheolog Zavoda za očuvanje spomenika FBiH.

Probne sonde 1.,2. i 3. iskopane su na samom vrhu Griča i osim potvrde boravka  čovjeka na ovom lokalitetu, nisu dale značajnija arheološka otkrića. Glavni razlog tome je jako tanak sloj zemlje na vrhu lokaliteta i „živa“ stijena na već 30-40 cm dubine.

Najveći kvantitet i kvalitet arheološkog materijala ustanovljen je u sondi 4., iskopanoj podno velike stijene, na istočnoj strani Griča. Sonda 4., iskopana do prosječne dubine od 1,5 m, je obilovala različitim oblicima arheološkog materijala: fragmentima keramike različitih veličina, debljina i oblika, kamenim odbicima, kostima životinja i tragovima vatre. Količina pronađenog materijala i različiti dijelovi posuda (drške, obodi, dna i zidovi) govore, u prilog tezi, da su ljudi duži period boravili na ovom prostoru i koristili ovaj lokalitet (grič i potkapine oko njega) kao svoje sklonište i boravište u određenim vremenima.

Naročito treba istaknuti fragmente keramike sa ukrasima u vidu ravnih ili valovitih linija, trouglova, spirala, tačkica i sl. Preliminarna analiza izvršena od strane arheologa ovaj materijal svrstava u kulturu Vis-Pivnica i Srednjobosansku grupu kasnog bronzanog doba. (okvirno 1000 -800 god. p.n.e) 

Pronađeni materijal će u narednom periodu biti detaljno obrađen i analiziran, a rezultati istraživanja će potom biti prezentirani u vidu izložbe i kataloga. Planirana je i potpuna rekonstrukcija nekoliko bolje sačuvanih i bogatije ukrašenih posuda.

U petak, 18. augusta 2017. godine u Dizdarevoj kuli na Starom gradu upriličeno je otvorenje proširene historijske postavke Muzeja Tešanj Hladno oružje iz osmanskog perioda iz historijske zbirke Muzeja Tešanj. Prilikom otvaranja prigodnim govorima posjetiocima su se obratili direktor Muzeja Tešanj, Ernad Prnjavorac i Jasmin Mandžukić, kustos historičar Muzeja Tešanj i autor ove proširene postavke.

Historijsko oružje predstavlja dio historijskih muzejskih kolekcija od samih muzejskih početaka. Prvi kolekcionari starog oružja i začetnici historijskih zbirki u Evropi bili su srednjovjekovni velikaši sa takozvanim armamentarijima (zgradama za spremanje oružja i ratnih strojeva). Jedan od prvih u tom poslu bio je nadvojvoda Ferdinand Tirolski koji je u dvorcu Ambras, kraj Insbruka, u drugoj polovini 16. stoljeća osnovao Kabinet umjetnina i zanimljivosti (gdje je izložio prvu zbirku oklopa i oružja). U doba Renesanse najpoznatiji sakupljač starog oružja bio je Albert Wittelsbah, član velikaške porodice koja je stoljećima davala knezove-izbornike Bavarske, a u 18. stoljeću i careve Svetog Rimskog Carstva.

Želja za prikupljanjem ove vrste muzejske građe na južnoslovenskim prostorima prvi put je iskazana idejom Baltazara Bogišića, hrvatskog naučnika, pravnika i povjesničara, 1866. godine, o potrebi osnivanja „Slovenskog muzeuma“ sa jednim od zadataka stvaranja zbirke historijskog oružja.

U Bosni je odlaskom osmanske vlasti dosta oružja ostalo po starim utvrđenim gradovima, begovskim kulama, magacinima i u vlasništvu privatnih lica. Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske monarhije 1878. godine nova vlast zatekla je u kasarnama i kod lokalnog stanovništva razne vrste starinskog oružja, za kojim je u novim okolnostima nastala prava jagma. Posebno su za predmete orijentalne provenijencije bili zainteresirani  Dvorski muzej u Beču i budimpeštanski Narodni muzej. Veći dio konfisciranog oružja, koje nije bilo za dalju upotrebu, po naređenje generala Josipa Filipovića poslano je u zagrebački Narodni muzej.

U srijedu (2. Avgusta 2017.) u Eminagića konaku je otvorena izložba simboličnog naziva „Znakovi“. Autor izložbe je Mehmed Džananović, profesor likovne umjetnosti.

Izložbu čini 20-ak kaligrafskih djela te motivi oslikanih džamija i vjerskih objekata, čime se autor već duži niz godina uspješno bavi.

O ozložbi i njenim porukama govorio je prof. dr. Nezir Krčalo, profesor estetike i dekan Fakulteta za upravu iz Sarajeva, a prisutnima su se obartili i Ernad Prnjavorac, direktor Muzeja Tešanj i Mehmed Džanananović, autor izložbe.

Autor izložbe se zahvalio Muzeju na podršci u pripremi ovog događaja, a zahvalonost je upućena i Općini Tešanj koja je izložbu uvrstila u manifestaciju „Ljeto u Tešnju“ i koja je finansijski pokrovitelj iste.

Izložba „Znakovi“ ostaje postavljena u Eminagića konaku naredna dva mjeseca.  

{gallery}znakovi{/gallery}

U srijedu, 12. jula, u predvečernjim satima na Gradini je otvorena  izložba posvećena 22. godišnjici genocida u Srebrenici. Autor izložbe je naš ugledni fotograf Dado Ruvić iz Zenice, dopisnik  i saradnik agencije Rojters (REUTERS), te mnogih svjetskih agencija kao što su Time, New York Times, The Guardian, National Geographic... 

Izložba je samo jedan dio ukupnog fonda fotorgafija nastalih u proteklih nekoliko godina na prostoru Srebrenice i za vrijeme kolektivnih dženaza žrtava genocida. Na tridesetak panoa velikih dimenzija prikazana je golgota i tuga koju i dan danas prolaze porodice nastradalih. Veliki broj ovih fotografija objavile su velike svjetske agencije kao svoj doprinos u širenju istine o Srebrenici i borbi protiv zaborava jednog od najvećih zločina poslije Drugog svjetskog rata.

Na otvaranju izložbe govorili su Ernad Prnjavorac, direktor Muzeja Tešanj, direktor Muzeja grada Zenice  Adnadin Jašarević te Dado Ruvić, autor izložbe.

Direktor Muzeja Tešanj je naglasio da je otvorenje izložbe dogovreno za 12. juli, jer se o genocidu u Srebrenici mora govoriti i dan poslije i sve ostale dane, a ne samo dan prije ili na dan 11. jula.

Adnadin Jašarević, direktor Muzeja grada Zenice, je istaknuo da je širom Bosne i Hercegovine, pa tako i Srebrenici, ali i u Tešnju, u proteklih 800 godina proliveno mnogo krvi za svoju domovinu i da genocid u Srebrenici neće biti zaboravljen sve dok postoji država Bosna i Hercegovina i oni koji je vole.