U periodu 28.6 – 5.7. 2017. godine obavljena su probna (sondažna) arheološka iskopavanja na lokalitetu Grič –Hrvatinovići. Lokalitet Grič se nalazi u neposrednoj blizini grada Tešnja i sastoji se od nekoliko većih stijena. Na sjevernoj strani najveće od njih  nalazi se potkapina (abrij), fokus ovog istraživanja. Probno iskopavanje  ovog abrija, nakon rekognisciranja terena od strane prof. Age Mujkanovića, izvršio je Aleksandar Jašarević, MA arheologije iz Doboja. Za nadzor nad procesom bila je zadužena Bernarda Teklić, arheolog Zavoda za očuvanje spomenika FBiH.

Probnom sondom obrađena je površina od 7,5 m², a do prosječne dubine od 2 m ustanovljeno je nekoliko kulturnih slojeva. Najstariji sloj, po svemu sudeći, pripada neolitskom periodu, a najbogatiji je onaj koji se vezuje za kasno bronzano doba. Najznačajniji nalaz predstavlja otkriće skoro čitavog pitosa (veliki ćup za skladištenje žitarica i sl.) visokog oko 70 cm. Prema preliminarnim mjerenjima i procjeni arheologa ovo je jedan od većih pitosa pronađenih i iskopanih na širem području Bosne i Hercegovine.

U subotu, 22. aprila, u Eminagića konaku je održana svečana dodjela nagrada za najbolji literarni rad. Javni natječaj  za najbolji literarni rad iz oblasti „Afirmacija pozitivnog razmišljanja“ i ove godine je uspješno  proveo Muzej Tešanj, već sedmi put. Pokrovitelj i ovogodišnjeg  projekta je bio  prof. dr. Besim Prnjavorac, njegov idejni tvorac. Cijeli projekat raspisivanja i provođenja natječaja, te svečanost dodjele nagrada i priznanja  dio je manifestacije „Ljeto u Tešnju 2017“.

Na natječaj je ove godine pristiglo 37 radova iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine. Radovi su stigli iz Tuzle, Sarajeva, Zenice, Visokog,  Maglaja, Zavidovića, Gornjeg  Vakufa i , naravno, Tešnja.

I ove godine teme su bile podijeljene u dvije grupe, za osnovce te za srednjoškolce, studente i ostale.

Teme za učenike osnovnih škola:

   1.    Divno je svojim dobrim djelom i oprostom olakšati patnje i prosvijetliti onima koji su zalutali u tamni svijet

   2.    Pobjeda pripada najupornijima

   3.    Budi siguran u svoju vrijednost čineći dobra djela

Teme za učenike srednjih škola, studente i ostale:

   1.   Čovjekova dobrota je plamen koji se može sakriti, ali nikada ugasiti

   2.   Bijede će nestati kada svaki čovijek bude osjećao tuđu nevolju kao svoju

   3.   Kao što u školjku stane dragi kamen blistavi, tako čovječanstvu ostaje dobrota koju sijemo

Nakon zatvaranja  natječaja komisija u sastavu Mujo Pobrić- predsjednik, Zulejha Terzić – član i Indira Smajlović –član je, bodovanjem, odabrala najbolje radove za 2017. godinu.

- Prvo mjesto i nagradu od 1.000 KM, pod šifrom „RUMI“ osvojila je Nermina Krličević iz Tešnja

 (104 boda).

- Drugo mjesto i nagradu od od 300 KM, pod šifrom „Sestra braće Grim“ osvojila je Azra Memišević iz Visokog (99 bodova)

- Treće mjesto i nagradu u iznosu 100 KM, pod šifrom „Provincijalka“ osvojio je Mujo Adžemović  iz Gornjeg Vakufa (96 bodova).

Nagrađen je i najbolje rangirani rad učenika osnovnih škola nagradom u iznosu 100 KM. Autor ovog rada, šifra ŽIVOT, je Edina Halilović učenica OŠ Rešad Kadić iz Tešnja.

U petak, 7. aprila, u galeriji Opće biblioteke Tešanj otvorena je izložba „Tešanj na kartama do kraja XVII stoljeća“. Na Izložbi su prikazane najstarije poznate karte na kojima se nalazi upisano i ime grada Tešnja. Tačnije, prikazane su 32 karte nastale u periodu 1528 – 1698. godina, a čiji autori su neki od najpoznatijih kartografa Evrope XVI i XVII st. Najstarija karta sa imenom grada Tešnja potiče iz 1528. godine, a radi se o tzv Lazarevoj karti. Ova  karta je najstarija štampana karta Mađarske i nalazi se pod zaštitom je UNESCO-a. Originalna karta je pohranjena u Nacionalnoj biblioteci u Budimpešti.

Osim Lazareve karte, na 17 panoa, izložene su i karte Bertelija, Gastaldija, Hirsvogelija, Ortelijusa, Merkatora, De Jodea, Vinjole, Sansona i drugih poznatih kartografa. Tešanj je na nekim od izloženih karata samo jedan od nekoliko gradova ucrtanih na tlu Bosne i zapadnog Balkana, što govori o njegovom značaju i ugledu, ali i potvrđuje bogatu i burnu historiju.

Ove navode je potvrdila i mr.sci. Melisa Forić-Plasto, promotor izložbe, te naglasila da je Tešanj, odnosno njegova tvrđava, jedan od najvažnijih  strateških položaja na sjeveru Bosne, i da je sa Doborom, Dobojem, Maglajem i Vrandukom činila jedan efikasan sistem odbrane.

U srijedu 15. marta 2017. godine u Tešnju u okviru manifestacije ''Tešanjsko proljeće 2017'' otvorena je izložba “Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika”. Izložba je produkt saradnje Historijskog arhiva Sarajevo i Državnog arhiva u Dubrovniku i nastala je u sklopu projekta izrade publikacije analitičkog inventara bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika koje se čuvaju u Dubrovačkom arhivu, u zbirci Acta Turcarum. Sastoji se od 13 panoa na kojima su, uz uvodne napomene, prikazani faksimili 72 pečata sa bujuruldija nastalih u periodu 1643.-1807. godina.  Autori izložbe su dr. Vesna Miović (Državni arhiv u Dubrovniku), Atif Mušinović i mr. Sejdalija Gušić (Historijski arhiv Sarajevo).

Bujuruldija je pravni dokument koji sadrži zapovijedi pripadnika centralne osmanske vlasti (Veliki vezir, veziri) i namjesnika pokrajina (veziri, valije, beglerbegovi). Namjesnici pokrajina počeli su je upotrebljavati u 17. Stoljeća. Bujuruldije su pisane prepoznatljivom vrstom divani pisma, deblje izvučenih, slobodnih i raskošnih poteza, dok su pečati na njima okruglog ili ovalnog izgleda promjera od 2,5 do 4,5 cm. Na pečatima se obavezno nalazilo ime ili nadimak vlasnika, tačnije vezira,valije,paše...

U petak, 09.12.2016. godine, u Općoj biblioteci Tešanj, u 17 h otvorena je izložba Stećci u okolici Tešnja autora Jasmina Mandžukića, kustosa historičara i Mensure Mujkanović, višeg kustosa historičara. Izložba je otvorena u okviru općinske manifestacije Dani grada Tešnja 2016. a nastala je kao rezultat istraživanja autora na terenu od 2012. do 2016. godine. Brojčano stanje stećaka na području Tešnja je znatno promjenjeno. Prema Šefiku Bešlagiću, ovdje se nalazilo 10 nekropola sa 65 stećaka.

Sinoć, na Starom gradu Tešnju desio se nesvakidašnji kulturni događaj, Muzej Tešanj obilježio je prigodnim programom 555. obljetnicu od prvog pisanog spomena Tešnja. Prema sačuvanim dokumentima Tešanj se prvi put spominje 23. marta 1461. godine, u pismu-oproštajnici pape Pija II, a potom 18. septembra 1461. godine, u darovnici kralja Stjepana Tomaševića. Tim povodom tešanjska publika imala je priliku po prvi put slušati koncert srednjovjekovne muzike u izvedbi ansambla Fugato iz Zenice, a u intermecu  uslijedilo je zanimljivo predavanje dr Emira Filipovića na temu Tešanj u kasnom srednjem vijeku.

U subotu 10.09.2016.godine na platou ispred tešanjske Gradine održala se prva „Pekmezijada“ u organizaciji JU „Muzej Tešanj, UG „Sehara“ Tešanj, UŽ „Naša porodica“ i MZ Tešanj. Posjetioci su imali priliku da se upoznaju sa tradicionalnim načinom pravljenja 100% čistog pekmeza od autohtonih sorti jabuka, specifičnog za tešanjske krajeve, kao i da probaju proizvode koji se pripremaju sa pekmezom, hurmašice, gurabije, halvu, suhe šljive sa orasima kuhane u pekmezu, pandur itd. Domacim posjetiteljima, Tešnjacima, ovi običaji su skoro svima dobro poznati, pa su svojim dolaskom na Pekmezijadu vise pružili podršku očuvanju navedenih običaja, ali su sigurno i u komunikaciji sa stranim posjetiteljima koji su izkazali oduševljenje prikazanim običajima i manifestacijom, jos više učvrstili svoju želju za čuvanjem i prezentovanjem svojih tradicionalnih vrijednosti.

U petak, 12.08.2016. godine u atriju MIZ Tešanj, u 14h otvorena je izložba Školstvo u tešanjskom kraju 1878-1918. autora Mensure Mujkanović, kustosa u Muzeju Tešanj i Rašida Orlović, sekretara u MIZ Tešanj. Izložba je otvorena povodom obilježavanja 131. godišnjice od osnivanja prve narodne škole u Tešnju. Tim povodom autori izložbe su željeli da upoznaju javnost sa školskim prilikama u tešanjskom kraju iz austrougarskog perioda. Austrougarska vlast je provela reforme u školstvu koje su nastupile prekidom višestoljetnih veza Bosne sa Osmanskim carstvom o čemu svjedoče i dokumenti na izložbi. Izložba je tematski podijeljena na nekoliko cjelina.

U srijedu, 03. avgusta 2016. godine, u Eminagića konaku u Tešnju otvorena je izložba slika tešanskog umjetnika Ahmeta Hundura. Izložba pod nazivom „Vinjete stare tešanjske čaršije“ sadrži 30-ak djela na kojima je, uglavnom, prikazana arhitektura starog Tešnja. Na slikama se nalaze neki objekti i arhitektonska rješenja koja je i danas moguće vidjeti šetnjom tešanjskom čaršijom i njenim sokacima, ali na velikom broju slika su i objekti koji danas ne postoje, a bili su prepoznatljivi u gradu Tešnju i grad Tešanj su činili prepoznatljivim na širem području Bosne i Herceghovine. Na otvorenju izložbe, pred velikim brojem ljubitelja umjetnosti i poštovalaca umjetničkog opusa Ahmeta Hundura, govorili su direktor Muzeja Tešanj, Ernad Prnjavorac, te publicista Majo Dizdar.

Povodom obilježavanja 21. godišnjice genocida u Srebrenici, Muzej Tešanj je priredio izložbu uglednog svjetskog fotografa, Španca  Alfonsa Rodrigueza . Naziv izložbe je „Srebrenica, sjećanje na genocid“, a nastala je kao dio projekta EUROM (Evropska opservatorija sjećanja) koji realizira Fondacija  solidarnosti osnovana pri Univerzitetu u Barseloni.

Osim obilježavanja datuma najvećeg zločina u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, EUROM ima zadatak da kod ljudi na Zapadu (naročito mladih) pobudi interes i pažnju za ono što se dešavalo u Bosni i Hercegovini 1992-1995, i naročito za ono šta se desilo u Srebrenici u julu 1995. godine.

Na otvorenju izložbe prisutnima se obratio direktor Muzeja Tešanj, Ernad Prnjavorac, koji je, osim uvodnih napomena o 11. julu, pojasnio zašto je ostvarena saradnja sa ovim autorom, zašto baš ova izložba i projekat EUROM-a. Direktor se zahvalio ljudima iz Fondacije solidarnost i svima koju daju doprinos širenju istine o zločinima u ratu u Bosni i Hercegovini i ,naročito, Srebrenici.

Osim direktora Muzeja, video linkom iz Barselone prisutnima su se kratko obratili i direktor Fondacije solidarnost, gosp. Xavier Lopez Arnabat i autor izložbe, fotograf Alfons Rodriguez.

U proteklom periodu uspješno je realiziran još jedan projekat u kojem je učestvovao u Muzej Tešanj. „Virtualana postavka“ je projekat koji je u decembru 2015. godine Općini Tešanj apliciralo udruženje EKO-MLADI, a u čijoj pripremi su učestvovali i predstavnici firme KOLEKTIV.

Nakon provedene procedure odabira i pripreme za realizaciju, krajem januara 2016. godine započele su aktivnosti na realizaciji navedenog projekta. Osim predstavnika firme KOLEKTIV, koji su obavili posao fotografiranja predemta i obrade fotografija, u poslovima oko realizacije „Virtualne postavke“ bili su uključeni i direktor Muzeja te Mensura Mujkanović (kustos) i Miralem Alić (vodič kroz zbirku).

Virtuelna zbirka, sa trenutno 50-ak predmeta, posjetiteljima naše web stranice dostupna je od početka juna 2016. godine. Postoji i plan da se ubudućnosti ova zbirka, baš kao i „stvarne“ zbirke proširuje fotografijama i opisima novih predmeta koji će naknadno biti slikani i obrađeni.Naši posjetitelji će se tako i na ovaj način,online putem, moći uvjeriti u ono šta radimo na misiji očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa našeg kraja.

Ideja ovog projekta je da Muzej dođe onima koji nisu u prilici i mogućnostima doći u Muzej i u realnom vremenu i okruženju posjetiti naše zbirke.

Za uspješnu realizaciju ovog interesantnog i važnog projekta treba se zahvaliti Općini Tešanj i Općinskom načelniku, gospodinu Adnanu Lihiću (EKO-MLADI), gospodinu Admiru Agiću (KOLEKTIV), te volonterima: Ermini Kantić, Ani Jozić-Agić, Amili Galijašević i Alemu Zeničaninu. 

Virtualnoj postavci Muzeja Tešanj možete pristupiti putem linka:

 http://muzejtesanj.org/virtualna-postavka.html

{gallery}virtual{/gallery}

U petak, 29. aprila 2016. godine u Dizdarevoj kuli na Gradini otvorena je stalna arheološka postavka pod nazivom „Tešanj kroz stoljeća“. Tačnije, radi se o proširenju postojeće postavke materijalom iz arheološke zbirke Muzeja. Izloženi arheološki materijal potiče isključivo sa tešanjskog prostora, a većina ga je prikupljena tokom arheoloških istraživanja tešanjske tvrđave osamdesetih godina prošlog stoljeća. Radi se o metalnom oružu i oružju te ostacima keramike iz kasnog Srednjeg vijeka i osmanskog perioda. Uz predmete i njihove ostatke  pronađene na Gradini, budući posjetioci će imati priliku da vide i srednjovjekovni mač iz Medakova i pancirnu košulju srednjovjekovnog ratnika balkanskih prostora. Oba ova predmeta najvjerovatnije potiču iz XV stoljeća. Uz njih, očima šire javnosti od sada je dostupna i poznata ratna zastava,čije se porijeklo vezuje za Mohačku bitku 1526. godine. Zastava je generacijama bila u posjedu  porodice Šehagić čiji je predak bio jedan od učesnika ovog poznatog boja.

Autori  arheološke izložbe, uz  Jasmina Mandžukića koji je vodio cijeli projekat, su kustos arheolog Aleksandar Jašarević iz Reginalnog muzeja  Doboj i Azra Bečević- Šarenkapa, viši konzervator tekstila iz Zemaljskog muzeja Sarajevo. Rekonstrukciju  keramičkog posuđa uradio Drago Handanović, akademski vajar i keramičar iz Doboja. Na konzervaciji i restauraciji materijala radili su (pokojni) Hamo Karkelja, viši preparator za metal i Esad Vesković, konzervator i restaurator na odjeljenju za arheologiju Zemaljskog muzeja Sarajevo.