Poštovani gosti i dragi prijatelji,

Javna  ustanova Muzej Tešanj i ove godine nudi interesantan  i bogat sadržaj za svoje goste.

Ove godine tešanjska Čaršija je još ljepša nego inače.Urađena je potpuna rekonstrukcija Titove ulice, a otvoreni su i novi turističko-ugostiteljski objekti sa raznovrsnom ponudom tradicionalnih jela,slastica i pića. Tu izdvajamo veliki izbor tešanjskih mineralnih voda, koje su već dugi niz godina među najboljima na svijetu.

U ponedjeljak, 21. marta, u Eminagića konaku svečano je otvorena izložba slika Adele Ber.  

Adela Ber je bila  pripadnica generacije prvih značajnijih slikara kod nas i pionirka ženske emancipacije u BiH. Ona je, pored Mice Todorović, Lujze Kuzmić i još samo nekoliko ženskih imena, rijetko žensko ime koje je ušlo u historiju bh. slikarstva 20. stoljeća.

 Rođena je u Tuzli 1888. godine, a u historiji će ostati zapisana kao prva žena iz Bosne i Hercegovine koja je krenula na stručno školovanje za slikarku. Godine 1910. otišla je u Beč, na Umjetničku školu za žene i djevojke, gdje je odmah uočen njenposebandar za polje grafike. Međutim, država joj  (samo zato što je žensko!) nije odobrila stipendiju što je dovelo u pitanje nastavak njenog školovanja. Ipak, uprkos materijalnim poteškoćama koje je imala, zahvaljujući velikom talentu, profesorski kolegij na bečkoj školi odlučio je da Adela Ber zaslužuje besplatno školovanje i da je oslobođena svih taksi, te je uspjela završiti školovanje. Nakon toga se vratila u Sarajevo.

Adela Ber pripada prvoj generaciji važnijih bosanskohercegovačkih slikara s početka XX st., među kojima su Đoko Mazalić, Petar Tiješić i Jovan Bijelić. Njeni prvi zreliji radovi nastaju još za vrijeme školovanja, oko 1912. godine, kada većinom radi portrete sa pretenzijom duboke psihološke dimenzije. U isto vrijeme slika i pejzaže, prikaze ljepota Bosne, među kojima se ističu akvareli. Na svim tim akvarelima, vidljiva je zaljubljenost umjetnice u naše prostore: tu su motivi Hvara, Drvara, Krka, Zenice, Jajca... U njenom slikarskom radu vidljiv je uticaj sezanizma i ekspresionizma.

U srijedu, 02.02.2016. godine, u Eminagića konaku u 17h otvorena je izložba fotografija Otisak tradicije autorice Esade Okić. Na izložbi su predstavljene 32 fotografije podijeljene na cjeline: panorama Tešnja, stambena arhitektura, tradicija i običaji, ljudi i tradicionalna odjeća. Izložba je predviđena kao dio aktivnosti udruženja REZ (Razvoj, Ekologija, Zajednica Rosulje-Tešanj) iz Rosulja. Izložba je jednim dijelom finansirana od strane općinskog načelnika, gospodina Suada Huskića a drugim dijelom od doniranih sredstava udruženja privrednika Jelah-Tešanj.

U petak, 18.12.2015. godine u Eminagica konaku je otvorena  izlozba likovnih radova učenika OŠ „Rešad Kadić“- Krndija.

Izlozbu je priredio Mehmed Dzananovic,nastavnik likovne kulture u navedenoj školi.Prisutne je pozdravio Ernad Prnjavorac,direktor JU Muzej ,a o izlozbi su govorili Berina Merdic,direktorica skole te Miralem Brkic,akademski graficar iz Tesnja.

Direktor Muzeja je naglasio spremnost na saradnju sa svim odgojno-obrazovnim ustanovama našeg područja  te izrazio nadu da je ovo samo početak saradnje sa osnovnim i srednjim školama tešanjske općine.Direktorica Merdić je kazala kako je ponosna na svoje kolege i ,naročito, učenike koji su priredili jednu, stvarno kvalitetnu izložbu. Izuzetno pozitivnom kritikom prisutnima se obratio akademski grafičar iz Tešnja, Miralem Brkić; koji je u svom govoru pozvao i kolege koji se profesionalno bave likovnim stvaralaštvom da dođu i posjete izložbu jer kako reče: “i od najmlađih se ima puno toga naučiti“.

U petak, 11.12. 2015. godine, u atriju Medžlisa IZ Tešanj otvorena je izložba „Mesud ef. Smailbegović i njegova biblioteka“. Mesud ef. je jedan od najznamenitijih i najobrazovanijih Tešnjaka i izdanak je čuvene porodice Smailbegović koja je dala čitavu plejadu obrazovanih ljudi. Osnovni cilj izložbe je da se javnost podsjeti na lik i djelo čovjeka koji je istovremeno obavljao dužnost tešanjskog muftije i  muderrisa-predavača u poznatoj tešanjskoj medresi. Široj javnosti  Mesud ef. Smailbegović je poznat  kao učitelj velikog pjesnika Muse Ćazima Ćatića.

Na izložbi je predstavljeno 60-ak naslova različitih knjiga,udžbenika, priručnika,rječnika,enciklopedija i almanaha, a obuhvataju oblasti prirodnih i društvenih nauka, jezika i književnosti, islamskih propisa i šerijatskog prava.Djela su pisana na turskom,arapskom i perzijskom jeziku i korištena su za pripremu predavanja učenicima tešanjske medrese. Najstariji izložen naslov je rukopis Nesuha bin Saliha Izmirija  iz 1807. godine, a radi se o glasovitoj  Knjizi pouka (PEND-NAMA), autora Feriduddina Muhammeda Attara.

Iako je kalendarski već odavno nastupila jesen, sa kojom se i broj posjetilaca kulturno-historijskim i turističkim znamenitostima značajno smanjuje, lijepo vrijeme mnoge naše sugrađane,ali i goste mami da još uvijek intenzivno posjećuju depandanse JU Muzej Tešanj, Stari grad i Eminagića konak. Samo u prvoj polovini novembra  naše objekte posjetilo je preko 500 gostiju.  Muzej su nedavno,između ostalih, posjetili: gosti  5. Stručno – naučnog  skupa sa međunarodnim učešćem "Pulmološki dani-Tešanj2015", predstavnici fabrike „Pobjeda“ Tešanj sa svojim poslovnim partnerima, Omladinski ženski košarkaški klub iz Konjica, polaznici mektebske nastave iz Konjica, učenici OŠ „Džemal Bijedić“ iz Miljanovaca-Piljužića,gosti iz Turske  te mnogi naši sugrađani i gosti koji su došli individualno da uživaju u ljepotama našega  grada i ,naročito, muzejskih objekata i zbirki.

Javna ustanova Muzej Tešanj je u proteklih nekoliko sedmica nastavila rad na svojoj misiji istraživanja,prikupljanja,obrade i prezentacije materijalnih i nematerijalnih dobara te kulturno-historijske baštine i tradicije tešanjskog kraja. Terenskim radom došlo se  do novog muzejskog materijala koji će se zasigurno naći u  privremenim  i stalnim  postavkama planiranim u narednom periodu. Za jako kratko vrijeme Muzej je prikupio izuzetno važne produkte materijalne kulture sa područja grada i općine Tešanj, koji nam pomažu da dodatno spoznamo i istražimo različite periode iz naše lokalne historije. Do prikupljenog materijala se došlo uglavnom po pozivu naših sugrađana i izvođača radova što nas naročito veseli. Isto tako, važno je naglasiti i da je većina artefakata,osim drvenih vodovodnih cijevi koje su nađene na javnom dobru, uglavnom darovani, a ono što je otkupljeno  kupljeno je za simboličan iznos.

Za kratko vrijeme postojanja JU Muzej Tešanj je postala  jedna od vodećih ustanova kulture na širem području sjeverne Bosne i Hercegovine. Isto tako, Muzej je postao i jedan od najznačajnijih faktora u promociji turizma grada i općine Tešanj. Mi danas imamo veliki  broj poslovnih partnera i prijatelja koji nam pomažu u širenju pozitivne energije iz našeg kraja, a naročito one vezane za promociju kulturno- historijske baštine.

Najveći broj grupnih dolazaka  i posjeta našoj Ustanovi čine osnovne i srednje škole sa područja Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona. Tu su i sportski kolektivi,zdravstvene ustanove, udruženja građana i penzionera, naši privrednici sa svojim biznis partnerima, te općinska administracija sa svojim gostima.

Ipak, među našim najznačajnijim partnerima je ZTC „Banja Vrućica“ iz Teslića, vodeći zdravstveno-turistički centar u Bosni i Hercegovini,pa i šire. U proteklih nekoliko godina,otkako postoji JU Muzej Tešanj, iz ovog centra put Tešnja je došlo na desetine autobusa sa gostima iz Hrvatske,Slovenije, Srbije,Austrije, Arapskih emirata, Katara... Gosti iz Banje Vrućice dolaze organizirano uz preporuku veoma ljubaznog osoblja iz marketing službe centra. Ovo  su nam potvrdili sami gosti,a mi smo se u to i lično uvjerili.

U utorak, 15. septembra 2015. godine, u okviru općinske manifestacije Ljeto u Tešnju 2015., u Eminagića konaku otvorena je izložba Tradicionalni nakit sjeveroistočne Bosne s kraja XIX stoljeća. Nakit, odnosno kićenje, predstavlja veoma staru kulturnu pojavu čiji razvoj možemo pratiti od najstarijih vremena do danas. Pored estetskog i simboličkog značenja, prvobitno je imao apotropejsko značenje jer su ga ljudi stavljali na sebe da se zaštite od zlih sila. Nakit ima praktičnu primjenu, ali se putem njega pokazuje i vjerska pripadnost, imovno stanje i društveni status. Na tlu današnje Bosne i Hercegovine nakit se izrađivao još od prahistorijskog perioda pa sve do danas. Razlikovale se se jedino tehnike izrade i materijal od kojeg je se izrađivao. Nakit su izrađivali kujundžije čiji je zanat najviše došao do izražaja u osmanskom periodu uprave u Bosni i Hercegovini. Na našim prostorima najviše je bio vezan za tradicionalnu nošnju.

U subotu 08. augusta 2015 godine, u Eminagića konaku otvorena je izložba tradicionalne bosanske arhitekture "Kuća sjeveroistočne Bosne". Ovo je još jedan od događaja u nizu ovogodišnje manifestacije Ljeto u Tešnju 2015.

 Autori izložbe su djelatnici JU Zavod za očuvanje i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa tuzlanskog kantona, a pokrovitelj događaja Općina Tešanj.

Na izložbenim panoima se može naći veoma veliki broj informacija o tipovima kuća građenim na prostoru sjeveroistočne Bosne,materijalima te građevinskim i arhitektonskim rješenjima korištenim prilikom izgradnje ovih objekata.

Na otvorenju izložbe koja mnogo govori o našoj tradiciji, običajima, socijalnim prilikama,porodičnim odnosima  i higijenskim navikama govorili su Ernad Prnjavorac, direktor Muzeja Tešanj, Benjamin Bajraktarević - direktor JU Zavod za očuvanje i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzla, te prof.dr. Mirsad Kunić - vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

Maltezeri i škola Marienschule iz Limburga, Njemačka, u saradnji sa OŠ 1.mart iz Jelaha, OŠ Kulin Ban iz Tešanjke, OŠ 21. Mart, Matuzići i OŠ Fra Ivan Frane Jukić iz Usore odigrali su predstavu Romeo i Julija Viliama Šekspira. Događaj je podržan od strane Općine Tešanj i JU Muzej Tešanj, a upriličen je na tešanjskoj gradini u petak 24. jula, sa početkom u 20:30 sati, u okviru manifestacije Ljeto u Tešnju.

Događaj je potvrdio da ambijent tešanjske gradine pruža doživljaj pravog otvorenog teatra i pogodan je za organizovanje različitih tipova kulturnih događaja. Publika se uživajući u ovom otvorenom teatru prisjetila i istinite ljubavne priče o tešanjskom Romeu i Juliji iz 1903.godine, kao i prve pozorišne predstave u Bosni i Hercegovini, koja je upravo odigrana u Tešnju prije 150 godina.

Predstava koju je režirala Cara Basquitt je interkulturalni projekat sa njemačkim i bosanskim učenicima.