U nedjelju, 15. 12. 2013.  s početkom u 14,00 sati, u Eminagića konaku, u okviru općinske manifestacije Dani grada Tešnja 2013., otvorena je Izložba Tkani predmeti s motivima tešanjskog kraja čiji je autor Mensura Mujkanović kustosica Muzeja Tešanj. Izložba je realizovana u okviru projekta Inkluzija žena sa posebnim potrebama u kulturu kroz tradicionalne tehnike kućne radinosti tešanjskog kraja.

Projekat je finansirala Fondacija Stavros Niarchos, a implementirao Muzej Tešanj, zajedno sa partnerima u projektu: švedskom nevladinom organizacijom Kulturno naslijeđe bez granica i Balkan Museum Network, koji aktivno sudjeluju u socijalnom i ekonomskom razvoju i jačanju ljudskih prava u bosanskohercegovačkom društvu. Lokalni partneri u projektu su: NGO Sehara Tešanj i CZSR Tešanj. 

U okviru općinske manifestacije Dani grada Tešnja 2013, u utorak, 10. 12. 2013. godine u 13,00 sati, u Eminagića konaku,  otvorena je putujuća izložba Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na temu  Kulturno pamćenje, blago koje nestaje.

Izložbom najreprezentativnijih nacionalnih spomenika regije Centralna Bosna, koja teritorijalno korespondira arheološkoj regiji, zatvara se ovogodišnji ciklus predstavljanja jednog segmenta kulturne baštine naše zemlje.

U uvodnom dijelu muzejsku publiku pozdravio je direktor Muzeja Tešanj Jasmin Mandžukić, profesor historije, a o samoj izložbi govorila je gđa Alisa Marjanović, stručna saradnica za graditeljsko naslijeđe Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

U ponedjeljak, 09. 12. 2013. godine Muzej Tešanj službeno je obavješten o nominaciji za Evropski muzej godine 2014. U pismu koji je upućen od glavnog suca Evropskog muzejskog foruma, gdina Wim de Vos-a, naglašeno je da Muzej Tešanj u potpunosti ispunjava sve uslove potrebne za nominaciju.

Svečana ceremonija proglašenja pobjednika i formalna dodjela nagrade održat će se tokom godišnje skupštine Evropskog muzejskog foruma u Tallinu, Estonija, od 14. do 17. maja, 2014. U Tallinu će predstavnik Muzeja Tešanj prezentovati rad Muzeja pred publikom u okviru 15-to  minutnog intervjua sa jednim od sudija Evropskog muzejskog foruma. Predstavnik Muzeja će retrospektivno predstaviti najznačajnije aktivnosti Muzeja u protekle tri godine (računa se vrijeme od postavljanja prve stalne izložbe do podnošenja aplikacije) te prezentovati jedan predmet iz zbirki Muzeja s jasno osmišljenom pričom.

 Samo učešće na nominaciji, i mogućnost dobitka nagrade predstavlja jedno od najvećih postignuća uopšte za jedan muzej na polju muzeologije u Evropi.

U okviru obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u ponedjeljak, 25. novembra, 2013. godine u 14,00 sati, u Maloj sali CKO Tešanj, otvorena je izložba Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine na temu Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a „Bosna je našla svoj put“.

U ovoj godini brojne bosanskohercegovačke institucije obilježavaju dvije obljetnice iz povijesne vertikale koje su od sudbonosnog zanačaja za ovu zemlju: petsto pedesetu od osmanskog osvojenja srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva, te sedamdesetu od Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH).

Zajednički program obilježavanja Dana državnosti naše zemlje od strane dviju kulturnih ustanova: CKO Tešanj i Muzeja Tešanj počeo je u nedjelju, 24. novembra, koncertom muzičke grupe Divanhana, a potom nastavljen naredni dan pomenutom Izložbom Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, u organizaciji Muzeja Tešanj, te tribinom na temu „Drama suvereniteta“, čiji je bio gost dr Nerzuk Ćurak. Organizator koncerta i tribine je CKO Tešanj. U uvodnom dijelu programa tešanjskoj publici obratio se i čestitao praznik Načelnik Općine mr. sci Suad Huskić.

U Skoplju su 14. i 15. novembra 2013. godine održane dvije radionice u okviru projekta Meet See Do. Učestvovali su predstavnici Bošnjačkog instituta – fondacija Adila Zulfikarpašića iz Sarajeva, Narodnog muzeja Zrenjanin iz Zrenjanina, Instituta za zaštitu kulturnih spomenika iz Ohrida, Muzeja Tešanj, Narodnog muzeja iz Skoplja, galerije Matica Srpska iz Novog Sada, Muzeja u Smederevu, Muzeja Historije Jugoslavije iz Beograda i OSTEN Muzeja iz Skoplja. Radionicama je prisustvovala access grupa koju su činili po jedan predstavnik Muzeja sa Kosova, Narodnog muzeja iz Beograda i dva predstavnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine iz Sarajeva.

Moderatori radionica bili su Aida Vezić iz kancelarije CHwB iz Sarajeva i Michele Taylor iz Engleske. U radionicama je predstavljeno 9 projekata koji su finansirani od fondacije Stavros Niarchos i švedske SIDA-e. Partneri projekta su Cultural Heritage without Borders (CHwB) i Balkan Museum Network (BMN).

U povodu pedesete godišnjice osnutka i djelovanja, Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiH, priredio je 27. 9. 2013. godine u Eminagića konaku izložbu “Izdanja i djelovanja Centra za balkanološka ispitivanja 1963-2013.“ Nakon uvodnog pozdrava Jasmina Mandžukića, direktora Muzeja Tešanj, o radu ove ugledne Institucije govorio je njen direktor, akademik Dževad Juzbašić. Izložbu je predstavila autorica Melisa Forić, stručna saradnica za historiju i arheologiju.

Izložba prati pedesetogodišnju naučno-istraživačku i izdavačku djelatnost Centra, u kojem je strateški osmišljen i realiziran veliki broj terenskih istraživanja, naučnih skupova i savjetovanja, koji se svrstavaju u sam vrh evropskih i svjetskih naučnih foruma. Rezultati naučnih konferencija i istraživanja redovno se objavljuju u godišnjem časopisu i u edicijama ANUBiH - Djela i Posebna izdanja. U dosad objavljenim 41. svesku časopisa, 14 knjiga Posebnih izdanja i 10 knjiga Djela dat je neprocjenjiv doprinos razvoju i afirmaciji nauke Bosne i Hercegovine. Jedno od najznačajnijih rezultata rada članova i saradnika Centra je monumentalno djelo Praistorija jugoslavenskih zemalja čijih pet tomova publiciranih u periodu između 1979. i 1987. godine, pruža cjelovit pregled kulturnog razvoja centralnog i zapadnog Balkana u vremenu od paleolita do željeznog doba. Ta jedinstvena edicija i danas predstavlja uzor naučne publicistike iz oblasti historijskih nauka.

U srijedu, 18.09.2013. godine JU Muzej Tešanj posjetila je sutkinja i korespodentica  Evropskog muzejskog foruma Željka Kolveshi i sekretar Nacionalnog komiteta ICOM-a Alma Leka. Povod posjeti bio je nominacija Muzeja Tešanj za Evropski muzej godine 2014. (EMYA), u kategoriji malih muzeja. Evropski muzejski forum (EMF) svake godine objavi javni poziv za nominaciju. Ove godine nominovana su 22 muzeja iz Evrope čije su zemlje članice Vijeća Evrope.

Prije radnog sastanka upriličen je prijem gostiju kod Načelnika Općine Tešanj Suada Huskića, kojem su prisutvovali: Željka Kolveshi, Alma Leka, Jasmin Mandžukić i Mensura Mujkanović. Na sastanku je razgovarano o dosadašnjoj podršci Općine Muzeju Tešanj, kojom prilikom je iskazano puno razumijevanje spram budućeg razvoja ove ustanove. Nakon prijema kod Načelnika Općine u prostoru Muzeja Tešanj započeo je radni dio sastanka, odnosno evaluacija dosadašnjih aktivnosti, nakon čega je uslijedila posjeta Eminagića konaku i Starom gradu Tešanj.

U drevnoj jezgri tešanjske Gradine, nekadašnjem srednjovjekovnom dvoru i sjedištu feuda Tvrtkovog unuka Radivoja Ostojića, u petak, 13. septembra, u 17,00 sati, održano je predavanje-prezentacija na temu „550 godina od pada srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva, 1463-2013“.

Gubitak samostalnosti srednjovjekovne Bosanske države i njen pad pod osmansku vlast 1463., bili su povod Društvu za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije- Stanak, da inicira obilježavanje ove obljetnice.

Mnogobrojna tešanjska publika, učenici srednjih škola i građani, imali su priliku putem video prezentacije, koju je pratilo izlaganje predavača, upoznati se sa zanimljivim i dosada široj javnosti, nepoznatim podacima o kritičnim momentima iz tog vremena bosanske i lokalne povijesti.

U četvrtak, 29.08.2013. u Eminagića konaku počele su radionice tkanja na vertikalnom i horizontalnom stanu. Učestvuju žene s posebnim potrebama i žene koje nemaju poteškoća, pod rukovodstvom edukatorica za tkanje.  Radionice se realizuju u okviru projekta Inclusion of disabled woman in the culture through traditional house craft techniques of Tešanj`s area. Projekat finansira the Stavros Niarchos Foundation, a implementira Muzej Tešanj. Partneri projekta su Cultural Heritage without Borders i Balkan Museum Network. Projektom je predviđeno učešće do 25 žena sa posebnim potrebama koje će biti obučene tehnikama tkanja na vertikalnom i horizontalnom tkalačkom stanu. Žene su počele sa tkanjem ponjava, zarova, jambeza i makata na horizontalnom stanu, te tkanjem makata na vertikalnom stanu. Za obuku su instalirana tri horizontalna stana, veliki vertikalni stan i tri manja vertikalna stana. Ukupno je predviđeno da se realizira 40 radionica. Realizacija projekta počela je od jula 2013., a trajat će do polovine decembra 2013. Cilj projekta je kreirati podržavajuću okolinu i unapređenje životnih uslova žena sa poteškoćama u općini Tešanj kroz organizaciju praktičnog tkanja.

Jučer, 30.augusta, 2013.godine u 17,00 sati, u prisustvu brojne publike, otvorena je u Eminagića konaku stalna postavka „Obućarska radionica Hajrudina Mulalića“.

U kulturi se često u novije vrijeme upotrebljava nova kovanica-omaž, onda kada se priređivanjem neke izložbe, predstave ili drugog kulturnog sadržaja, želi izraziti poštovanje spram lika i djela uglednog umjetnika. Hajrudin Mulalić, Tešnjak, bio je običan čovjek, ponikao u uglednoj i čestitoj čaršijskoj porodici. Po prirodi svoga posla i nametnutim umjetničkim kriterijima ne bi se mogao svrstati u taj red, svojevrsnu umjetničku kastu, ali po načinu bavljenja svojim prvim zanatom i uljudnim manirima, zaslužio je to svakako. Hajrudin je, po kazivanju njegovih savremenika, bio vrsni cipelar, jedan od rijetkih, pored Miloša Petrovića i Nike Gvere, koji su u teška poslijeratna vremena, pedesetih godina prošlog stoljeća, izrađivali cipele salonke i ženske modne cipele. U životu je pratio nove tokove, pa se otisnuo u druge vode, završio je tapetarski zanat i radio u tvornici namještaja „Ukus“, a potom je niz godina vodio salon namještaja „Hrast“ Čakovec.

Odlaskom u penziju i materijalno situiran, kada je djecu izveo na pravi put, vratio se svom prvom zanatu i „prvoj ljubavi“- obućarstvu. Neobično pedantan, otvorio je u vlastitom domu obućarsku radnju. To nije bila obična radnja kakvu smo navikli viđati; skučena, mračna, po prirodi posla malo neuredna, nego sasvim suprotno, prostrana, svjetla i uredna kao apoteka, prosto odmor za oči. Alatka kojom se Hajrudin poslužio, vraćala se poslije upotrebe podmazana i očišćena na policu. U njoj su bile izuzetno vrijedne šivaće mašine, neke nabavljene poslije onog rata i poslije, sedamdesetih godina u Zagrebu. Radio je više iz hobija i radi druženja sa bivšim radnim kolegama, s kojima nikada nije prekidao kontakte. Koliko je bio generacijski vezan za svoje kolege govori i ostavljeni zapis, među dokumentima, o sedamdeste i jednom umrlom kolegi, koji je vodio sve do časa svoga preseljenja.

U SKLOPU PROJEKTA ADRIAMUSE ODRŽANO JE STUDIJSKO PUTOVANJE

“OKUS MUZEJA”

PUTOVANJE KROZ BOGATSTVA REGIJE EMILIA-ROMAGNA

21. do 28. juni 2013. 

Studijsko putovanje “Okus muzeja” je uspješno realizirano u periodu od 21. do 28. juna 2013. godine u regiji Emila-Romagna,Italija. Putovanje je realizirano u sklopu projekta AdriaMuse (Radni paket 6; Aktivnost 6.2).

Projekat AdriaMuse je odobren u okviru Adriatic IPA programa prekogranične saradnje, čiji je implementator za Bosnu i Hercegovinu Biznis Servis Centar Zeničko-dobojskog kantona, a razvio se iz potrebe za poboljšanjem pristupa kulturno-turističke ponude subjekata iz sektora kulture i turizma u jadranskom području i unapređenju njihove međunarodne konkurentnosti. U projekat je uključeno 11 partnera sa područja Italije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine i ima za cilj stvaranje inovativnih rješenja za javnu upravu, muzeje i za sve one koji su uključeni u pronalaženje odgovora na različita očekivanja  javnosti u pogledu turističkog razvoja muzeja.

 Predstavnici Muzeja Tešanj su uzeli učešće na putovanju i aktivnu ulogu u pripremi i prezentiranju  tradicionalnih bosanskohercegovačkih jela, čime su uspješno prezentirali kulturnu i gastronomsku baštinu BiH.

U sklopu studijskog putovanja posjećeni su kulturni muzeji i gastronomski centri u regiji Emila-Romagna, Italija.   

Studijsko putovanje je ocijenjeno kao veomo uspješno, edukativno i zanimljivo i otvorilo je nove ideje za razvoj kulture, te postavilo temelje za buduću saradnju između muzeja.

Kroz AdriaMuse projekat je uspješno promovisan turistitički razvoj muzeja i kulturne baštine  jadranskog područja.

GALERIJA SLIKA

Asocijacija mladih SDA Tešanj i JU Muzej Tešanj organizovali su čišćenje nekropole sa stećcima u nedjelju, 9. juna 2013. Nekropola se nalazi na lokalitetu Groblje (Staro Kraševo), uzvišenju između rijeka Usore i Tešanjke. Danas lokalitet pripada MZ Tešanjka. Šefik Bešlagić i Nada Miletić su u ranijoj literaturi zabilježili da se nekropola sastoji od 17 stećaka. Uvidom na terenu ustanovljeno je da nekropola danas sadrži 7 stećaka koji su bili zatrpani izgradnjom lokalnog puta i zarasli su u korov. Od njih 7 jedan je sljemenjak, a ostalih 6 su amorfni ili malo pritesani. Predsjednica Asocijacije mladih SDA Tešanj gđica Adisa Kokić, aktivisti Asocijacije mladih SDA Tešanj: Amel Karahmet, Ajdin Ćeman, Maid Kovačević, Kenan Muminović, Haris Ćostović, Ahmed Saša Bahtić, Dževad Djedović, Advan Ajkunić, Indira Botić, Kemal Hadžić i Sadina Hadžić, zajedno su sa direktorom Muzeja Tešanj Jasminom Mandžukićem, kustosicom Mensurom Mujkanović, vodičem kroz zbirku Miralemom Alićem i Huseinom Samardžićem obavili uspješan posao na čišćenju lokaliteta Groblje. Čišćenje je podrazumijevalo sljedeće: analizu postojećeg stanja, traženje stećaka, krčenje žive ograde, sječu drveća koje je ugrožavalo stećke, otkopavanje zemlje okolo stećaka, odvoz suvišne zemlje, grabljenje šumskog treseta na lokalitetu, kupljenje smeća koje je neko ostavio na lokalitetu i sl. Na kraju uspješno obavljenog posla upriličeno je druženje uz roštilj i osvježenje. Dobrovoljni posao omladinaca podržali su OO SDA Tešanj na čelu sa predsjednikom gdinom Šemsudinom Mehmedovićem i JU Muzej Tešanj. Ovom akcijom dao se veliki doprinos u očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa općine Tešanj iz kasnog srednjeg vijeka.