U petak, 18. augusta 2017. godine u Dizdarevoj kuli na Starom gradu upriličeno je otvorenje proširene historijske postavke Muzeja Tešanj Hladno oružje iz osmanskog perioda iz historijske zbirke Muzeja Tešanj. Prilikom otvaranja prigodnim govorima posjetiocima su se obratili direktor Muzeja Tešanj, Ernad Prnjavorac i Jasmin Mandžukić, kustos historičar Muzeja Tešanj i autor ove proširene postavke.

Historijsko oružje predstavlja dio historijskih muzejskih kolekcija od samih muzejskih početaka. Prvi kolekcionari starog oružja i začetnici historijskih zbirki u Evropi bili su srednjovjekovni velikaši sa takozvanim armamentarijima (zgradama za spremanje oružja i ratnih strojeva). Jedan od prvih u tom poslu bio je nadvojvoda Ferdinand Tirolski koji je u dvorcu Ambras, kraj Insbruka, u drugoj polovini 16. stoljeća osnovao Kabinet umjetnina i zanimljivosti (gdje je izložio prvu zbirku oklopa i oružja). U doba Renesanse najpoznatiji sakupljač starog oružja bio je Albert Wittelsbah, član velikaške porodice koja je stoljećima davala knezove-izbornike Bavarske, a u 18. stoljeću i careve Svetog Rimskog Carstva.

Želja za prikupljanjem ove vrste muzejske građe na južnoslovenskim prostorima prvi put je iskazana idejom Baltazara Bogišića, hrvatskog naučnika, pravnika i povjesničara, 1866. godine, o potrebi osnivanja „Slovenskog muzeuma“ sa jednim od zadataka stvaranja zbirke historijskog oružja.

U Bosni je odlaskom osmanske vlasti dosta oružja ostalo po starim utvrđenim gradovima, begovskim kulama, magacinima i u vlasništvu privatnih lica. Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske monarhije 1878. godine nova vlast zatekla je u kasarnama i kod lokalnog stanovništva razne vrste starinskog oružja, za kojim je u novim okolnostima nastala prava jagma. Posebno su za predmete orijentalne provenijencije bili zainteresirani  Dvorski muzej u Beču i budimpeštanski Narodni muzej. Veći dio konfisciranog oružja, koje nije bilo za dalju upotrebu, po naređenje generala Josipa Filipovića poslano je u zagrebački Narodni muzej.

Vrlo je malo oružja iz osmanskog perioda publicirano putem kataloga izložbi i studijskih kataloga, ne samo iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nego i ostalih muzeja u Bosni i Hercegovini. Vejsil Čurćić prvi je bosansko-hercegovački etnograf koji je pisao historiju naoružanja Osmanlija kod nas, ističući narodnu pjesmu i pjevača kao relevantan historijski izvor. Dokumentarna vrijednost historijskog oružja je velika: pored informacija o upotrebnoj i tipološkoj vrijednosti, ono pruža i vrijedne podatke o materijalu, vremenu nastanka, dekoraciji, autoru ili radionici i vlasniku kao ličnosti.

Što se tiče historijskog oružja sa prostora današnje općine Tešanj brojni su primjerci nepovratno izgubljeni, bilo da se radilo o poklonima muzejskim institucijama u Bosni i Hercegovini, prodaji ili konfiskacijama. Poznato je da je nakon osnivanja Muzeja Vrbaske banovine gradonačelnik Tešnja Smail-aga Galijašević 1932. godine ovom muzeju poklonio sablju i dva jatagana crnosapca, iz XIX stoljeća.

Adem-aga Mešić, tešanjski veletrgovac, kulturni mecena i političar posjedovao je bogatu kolekciju vatrenog i hladnog oružja, izloženog u salonu obiteljske vile na Logobarama kod Tešnja. Prema njegovom kazivanju, u rukopisnim memoarima, radilo se o kolekciji oružja, po vrijednosti gotovo ravnoj onoj u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. U vihoru Drugog svjetskog rata vila je 1943. zapaljena, a kolekcija oružja na misteriozan način nestala.

 

Sticajem sretnih i spretnih okolnosti oružje i vojna oprema iz historijske zbirke prispjeli su u Muzej Tešanj u prvim godinama rada ove muzejske ustanove, kada je raniji muzejski menadžment izvršio akvizicije ovih nedostajućih muzealija. Budući da je Tarik Kožo, strastveni kolekcionar, ljubitelj starina i starinskog oružja imao želju da kolekcija bude smještena u jednom muzeju, Muzej Tešanj je iskoristio ovu jedinstvenu priliku i otkupio cjelokupnu zbirku oružja i predmeta. Gotovo cijela zbirka našla je svoje mjesto u stalnoj postavci muzeja u Dizdarevoj kuli na Starom gradu Tešnju. 

Follow Us

Share This

Radno vrijeme

Svakim radnim danom od 07:30 do 15:30

Depandansi

-Stari grad Tešanj u ljetnom periodu/

 (sezoni svakim danom od 10:00 do 19:00) 

-Eminagića konak u ljetnom periodu/sezoni

 (svakim danom osim nedjelje od 10 do 18)

Depandansi u zimskom periodu

Po pozivu svakim danom u periodu od 10:00 do 18:00